Image and video hosting by TinyPic
NA OVOM BLOGU ŽELIM IZNOSITI NEKA SVOJA RAZMIŠLJANJA, I RAZMATRATI O NEKIM TEMAMA VEZANIM ZA KATOLIČKU DUHOVNOST.

26 travnja 2009

3. Vazmena Nedjelja - Majka dobrog savjeta



1. čitanje: Dj 3, 13-15. 17-19

U one dane: Reče Petar narodu: "Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Bog otaca naših, proslavi slugu svoga, Isusa kojega vi predadoste i kojega se odrekoste pred Pilatom kad već bijaše odlučio pustiti ga. Vi se odrekoste Sveca i Pravednika, a izmoliste da vam se daruje ubojica. Začetnika života ubiste. Ali Bog ga uskrisi od mrtvih, čemu smo mi svjedoci. I sada, braćo, znam da ste ono uradili iz neznanja kao i glavari vaši. Ali Bog tako ispuni što unaprijed navijesti po ustima svih proroka: da će njegov Pomazanik trpjeti. Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši."

Psalam: 4, 2. 4. 7. 9

Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!

Kad zazovem, usliši me, Bože, pravdo moja,
ti što me u tjeskobi izbavi:
smiluj mi se, usliši moju molitvu!

Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!

Znajte: Gospodin čudesno uzvisuje prijatelja svoga;
Gospodin će me uslišiti kad ga zazovem.

Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!

Mnogi govore: "Tko će nam pokazati sreću?"
Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom svoga lica!

Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!

Čim legnem, odmah u miru i usnem,
jer mi samo ti, Gospodine, daješ miran počinak.

Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom lica svoga!

2. čitanje: 1 Iv 2, 1-5a

Dječice moja, ovo vam pišem da ne griješite. Ako tko i sagriješi, zagovornika imamo kod Oca - Isusa Krista, Pravednika. On je pomirnica za grijeha naše, i ne samo naše, nego i svega svijeta. I po ovom znamo da ga poznajemo: ako zapovijedi njegove čuvamo. Tko veli: "Poznajem ga", a zapovijedi njegovih ne čuva, lažac je, u njemu nema istine. A tko čuva riječ njegovu, u njemu je zaista savršena ljubav Božja.

Evanđelje: Lk 24, 35-48

U ono vrijeme: Učenici su pripovjedali što se dogodilo na putu i kako ga prepoznaše u lomljenju kruha. Dok su oni o tom razgovarali, stane Isus posred njih i reče im: "Mir vama!" Oni, zbunjeni i prestrašeni, pomisliše da vide duha. Reče im Isus: "Zašto se prepadoste? Zašto vam sumnje obuzimaju srce? Pogledajte ruke moje i noge! Ta ja sam! Opipajte me i vidite jer duh tijela ni kostiju nema kao što vidite da ja imam." Rekavši to, pokaza im ruke i noge. I dok oni od radosti još nisu vjerovali, nego se čudom čudili, on im reče: "Imate li ovdje što za jelo?" Oni mu pruže komad pečene ribe. On uzme i pred njima pojede. Nato im reče: "To je ono što sam vam govorio dok sam još bio s vama: treba da se ispuni sve što je u Mojsijevu Zakonu, u Prorocima i Psalmima o meni napisano." Tada im otvori pamet da razumiju Pisma te im reče: "Ovako je pisano: 'Krist će trpjeti i treći dan ustati od mrtvih, i u njegovo će se ime propovijedati obraćenje i otpuštenje grijeha po svim narodima počevši od Jeruzalema.' Vi ste tomu svjedoci. I evo, ja šaljem na vas Obećanje Oca svojega. Ostanite zato u gradu dok se ne obučete u Silu odozgor."




U Lauretanskim litanijama zazivamo Gospu kao Majku dobroga savjeta. Naš narod lijepo kaže da dobar savjet zlata vrijedi. Ako je pak Marija u nadnaravnom redu naša duhovna Majka, što je onda prirodnije nego da kod Nje tražimo savjeta? A što je to zapravo savjet? - Na to pitanje poznati teolog moralne teologije, isusovac o. Vermeersch ovako odgovara: "Savjet je pametna primjena općenitih načela na pojedinačan slučaj." Iz te definicije jasno se vidi kolika je vrijednost dobroga savjeta. Mi u životu znamo dobro ona opća načela, ali su pojedini slučajevi koji put tako složeni da nije uvijek lako ona opća načela ili neko od njih pametno primijeniti na određeni slučaj. I onda pametan savjet od razborita čovjeka zlata vrijedi. Sveti Oci i kršćanski pisci dovodili su Mariju uvijek u vezu bilo s Božjim bilo s dobrim savjetom. Sveti Augustin je čak naziva "djelom vječnoga savjeta". Sveti Anzelmo ovako piše: "Krist je u Mariji. Dakle je u Njoj sve blago Božje mudrosti i znanja." A sv. Albert Veliki, koji je na osobit način osjetio pomoć Marijina savjeta, naučava ovako: "Ni Adam prije grijeha, ni sv. Ivan Evanđelist koji je počivao na Gospodinovim grudima, ni apostol Pavao koji je bio uznesen u treće nebo, ne mogu imati onakvu mudrost savjeta i onako savršenu spoznaju nadnaravnih tajna, kao što je to imala Marija, Isusova majka, koja je upravo kao takva morala savjetovati i voditi samoga Isusa." Uočivši taj nauk, koji su najbolji crkveni pisci znali tako lijepo obrazložiti i definirati, razumjet ćemo zašto su se onda gotovo od reda svi veliki sveci, osnivači redova, učitelji duhovnoga života, misionari, vođeni nekim nadnaravnim instinktom, uvijek utjecali Majci Božjoj, i to ne samo za zaštitu, već tražeći kod Nje i od Nje savjeta u svojim velikim životnim pothvatima. U Italiji, u Genazzanu, nedaleko od Rima, koncem srednjega vijeka nastalo je i veliko svetište Majke Božje dobroga savjeta. Pobožna tradicija pripovijeda da je tamo na čudesan način 25. travnja 1467. prenesena jedna slika Majke Božje, koja se stoljećima prije toga štovala u gradu Scutari u Albaniji. Oko te slike razvila se u Genazzanu velika pobožnost, koja traje još i danas, tako da je Genazzano danas poznat kao veliko marijansko svetište ne samo u Italiji, nego i daleko izvan njezinih granica. Kako se 25. travnja slavi blagdan Sv. Marka, to se blagdan Majke dobroga savjeta slavi dan kasnije u Genazzanu, a i na mnogim drugim mjestima. Razni pape su svetište u Genazzanu obasuli mnogim duhovnim povlasticama, a neki su onamo u teškim časovima hodočastili kao hodočasnici. Pio IX. je to učinio i više puta. Njegov nasljednik Leon XIII. dao je da se slika Majke dobroga savjeta stavi i u glasovitu Sikstinsku kapelu u Vatikanu, a u Lauretanske litanije uveo je zaziv: "Majko dobroga savjeta, moli za nas!" Sliku Majke dobroga savjeta imao je i u svojoj radnoj sobi te se Gospi u molitvi često obraćao za savjet. I papa Ivan XXIII. nekoliko mjeseci nakon svoga izbora za papu pođe kao hodočasnik u Genazzano, da ondje, pred Gospom, svoj pontifikat preporuči Njezinu zavjetu. Nedaleko od Genazzana nalazi se vila San Pastore. To je ljetnikovac njemačkoga zavoda u Rimu Germanikuma. Kao pitomac toga zavoda i blagopokojni je kardinal Alojzije Stepinac u ljetnim mjesecima hodočastio u Genazzano Majci dobroga savjeta i ondje pred Njom izlijevao svoju pobožnu dušu. Mi ne moramo baš hodočastiti u Genazzano. To se od nas ne traži. No na svom životnom putu, poput najboljih sinova Crkve počevši od apostola, treba da hodočastimo Gospi, Majci dobroga savjeta. To hodočašće možemo učiniti pred svakom Njezinom slikom, kipom, u svakoj Njezinoj crkvi ili svetištu. Štoviše, i bez svega toga, jer se na svakom mjestu, u svaki čas, u svakoj životnoj prilici možemo k Njoj obratiti za savjet. Budimo uvjereni da to nikada neće biti uzalud!

Litanije Majke dobrog savjeta

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, otkupitelja svijeta, Bože, smiluj nam se!
Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo jedan, Bože, smiluj nam se!
Sveta Marijo, moli za nas!
Sveta Bogorodice,moli za nas!
Sveta Djevo djevica, moli za nas!
Majko dobrog savjeta, moli za nas!
Ti, Kćeri Oca nebeskog, moli za nas!
Ti, Majko Sina božanskog, moli za nas!
Ti, Zaručnice Duha Svetoga, moli za nas!
Ti, hrame Presvetoga Trojstva, moli za nas!
Savjetnice apostola, moli za nas!
Savjetnice mučenika, moli za nas!
Savjetnice priznavalaca, moli za nas!
Savjetnice djevica, moli za nas!
Savjetnice sviju svetih, moli za nas!
Savjetnice žalosnih i potištenih, moli za nas!
Savjetnice udovica i sirota, moli za nas!
Savjetnice zatvorenika, moli za nas!
Savjetnice siromaha, moli za nas!
Savjetnice svih koji su u nevolji, moli za nas!
Savjetnice obraćenika, moli za nas!
Savjetnice umirućih, moli za nas!
Savjetnice obitelji, moli za nas!
Savjetnice roditelja, moli za nas!
Savjetnice učitelja, moli za nas!
Savjetnice učenika i studenata, moli za nas!
Savjetnice djece i mladih, moli za nas!
Savjetnice u svim pogibeljima, moli za nas!
Savjetnice u svim napastima, moli za nas!
U svim prilikama života, udijeli nam dobar savjet!
U svakoj sumnji i neodlučnosti, udijeli nam dobar savjet!
U napastima i zasjedama, udijeli nam dobar savjet!
U progonima i klevetama, udijeli nam dobar savjet!
U svakoj nepravdi, udijeli nam dobar savjet!
U križu i boli, udijeli nam dobar savjet!
U svim pogibeljima duše i tijela, udijeli nam dobar savjet!
U svim našim potrebama, udijeli nam dobar savjet!
U svim našim poslovima, udijeli nam dobar savjet!
Na smrtnom času, udijeli nam dobar savjet!
Ti Majko dobrog savjeta, udijeli nam dobar savjet!

Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

Moli za nas Majko dobrog savjeta!
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih!

Pomolimo se:
Bože, dijelitelju svih dobrih i savršenih darova, daj da mi, koji se utječemo Mariji, našoj dragoj Majci, u svim našim nevoljama i potrebama, njenim majčinskim zagovorom zadobijemo dobar savjet i pomoć. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

Get this widget | Track details | eSnips Social DNA


19 travnja 2009

Druga Vazmena nedjelja - Blagdan Božanskog Milosrđa

Image and video hosting by TinyPic


1. čitanje: Dj 4, 32-35
U mnoštva onih što prigrliše vjeru bijaše jedno srce i jedna duša. I nijedan od njih nije svojim zvao ništa od onoga što je imao, nego im sve bijaše zajedničko. Apostoli pak velikom silom davahu svjedočanstvo o uskrsnuću Gospodina Isusa i svi uživahu veliku naklonost. Doista, nitko među njima nije oskudijevao jer koji bi god posjedovali zemljišta ili kuće, prodavali bi ih i utržak donosili i stavljali pred noge apostolima. A dijelilo se svakomu koliko je trebao.

Psalam: 118 (117), 2-4. 15c. 16a. 17-18. 22-24

Zahvaljujte Gospodinu, jer je dobar, jer je vječna ljubav njegova!
Neka rekne dom Izraelov:
"Vječna je ljubav njegova!"
Neka rekne dom Aronov:
"Vječna je ljubav njegova!"
Svi koji se Gospodina boje neka reknu:
"Vječna je ljubav njegova!"

Zahvaljujte Gospodinu, jer je dobar, jer je vječna ljubav njegova!
Gospodnja se proslavi desnica,
Gospodnja me uzdigne desnica,
Ne, umrijeti neću nego živjeti
i kazivat ću djela Gospodnja.
Kaznom teškom kaznio me Gospodin,
ali me smrti ne preda.

Zahvaljujte Gospodinu, jer je dobar, jer je vječna ljubav njegova!
Kamen što ga odbaciše graditelji
postade kamen zaglavni.
Gospodnje je to djelo:
kakvo čudo u očima našim!
Ovo je dan što ga učini Gospodin:
kličimo i radujmo se njemu!

Zahvaljujte Gospodinu, jer je dobar, jer je vječna ljubav njegova!


2. čitanje: 1 Iv 5, 1-6

Predragi! Tko god vjeruje: "Isus je Krist", od Boga je rođen. I tko god ljubi roditelja, ljubi i rođenoga. Po ovom znamo da ljubimo djecu Božju: kad Boga ljubimo i zapovijedi njegove vršimo. Jer ljubav je Božja ovo: zapovijedi njegove čuvati. A zapovijedi njegove nisu teške. Jer sve što je od Boga rođeno, pobjeđuje svijet. I ovo je pobjeda što pobijedi svijet: vjera naša. Ta tko to pobjeđuje svijet ako ne onaj tko vjeruje da je Isus Sin Božji? On, Isus Krist, dođe kroz vodu i krv. Ne samo u vodi nego - u vodi i krvi. I Duh je koji svjedoči jer Duh je istina.


Evanđelje: Iv 20, 19-31

Uvečer toga istog dana, prvog u tjednu, dok su učenici u strahu od Židova bili zatvorili vrata, dođe Isus, stane u sredinu i reče im: "Mir vama!" To rekavši, pokaza im svoje ruke i bok. I obradovaše se učenici vidjevši Gospodina. Isus im stoga ponovno reče: "Mir vama! Kao što mene posla Otac i ja šaljem vas." To rekavši, dahne u njih i kaže im: "Primite Duha Svetoga. Kojima otpustite grijehe, otpuštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im." Ali Toma zvani Blizanac, jedan od dvanaestorice, ne bijaše s njima kad dođe Isus. Govorili su mu dakle drugi učenici: "Vidjeli smo Gospodina!" On im odvrati: "Ako ne vidim na njegovim rukama biljeg čavala i ne stavim svoj prst u mjesto čavala, ako ne stavim svoju ruku u njegov bok, neću vjerovati."
I nakon osam dana bijahu njegovi učenici opet unutra, a s njima i Toma. Vrata bijahu zatvorena, a Isus dođe, stade u sredinu i reče: "Mir vama!" Zatim će Tomi: "Prinesi prst ovamo i pogledaj mi ruke! Prinesi ruku i stavi je u moj bok i ne budi nevjeran nego vjeran." Odgovori mu Toma: "Gospodin moj i Bog moj!" Reče mu Isus: "Budući da si me vidio, povjerovao si. Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju!" Isus je pred svojim učenicima učinio i mnoga druga znamenja koja nisu zapisana u ovoj knjizi. A ova su zapisana da vjerujete: Isus je Krist, Sin Božji, i da vjerujući imate život u imenu njegovu.


Milosrdni Isuse, Tvoj večernji susret s apostolima i značaj tog događaja prekrasno nam je u svojoj meditaciji opisao pater Slavko Pavin. Zbog važnosti primjene u svakodnevnom životu donosim je u cjelosti:

USKRSLI ISUS MEĐU SVOJIM UČENICIMA

(Mk 16,14; Lk 24,36-43; Iv 20,19-29)

Tijekom uskrsnog dana, učenici su dobivali sve više informacija o Isusu uskrsnulome. Tako ih je Isus pripremao za večernji susret.
"Uvečer, dok su vrata kuće bila zatvorena zbog straha od Židova, dođe Isus..." Možda je Isus čekao večer, jer je ona vrijeme intimnosti (kao što je to bilo na Posljednjoj Večeri)? Možda je čekao da se apostoli otvore stvarnosti o kojoj im je govorio?
"... dok su vrata kuće bila zatvorena" Zatvorenost, njihova i moja nemoć da se otvorimo pravoj stvarnosti, vječnoj istini, dobroti, ljubavi, velika je kočnica na putu prema vječnosti. Isus je jači od njihove i moje zatvorenosti.
"...od straha pred Židovima" Oni su u petak izgledali jači od Isusa, od istine, od pravde... Apostoli se pokušaju, na primitivan način, zaštititi: zaključali su i zabarikadirali vrata. Još nisu imali snage Duha Svetoga da nadvladaju strah. Svi imamo neke svoje "Židove" - i u svom biću i izvana: bojimo se neuspjeha, slabosti, nepravde; napora i žrtava; ljudskih misli i riječi, zlih postupaka, samoće... smrti. Prepoznajem li u sebi strah i zatvorenost? Isus je pobijedio smrt, izvor svih strahova. Pokazao mi je da se preko svih gubitaka može i mora doći do pobjede, do života. Vjerujem li mu?
"... dođe Isus i stade u sredinu". Ne smetaju mu zatvorena vrata, ni strah učenika. Za Njega nema više zapreka. On želi doći k meni u moje zatvoreno srce. Ako ga zamolim, on će sada doći. Dokaz njegove prisutnosti jest mir u srcu. To je njegov pozdrav, dar svima.
"Isus im reče: Mir vama!» Želi mi dati svoj mir, mir pobjednika, mir sigurnosti. Mir svijeta je u postignuću nekog dobra koje prolazi. Mir Kristov je trajni mir. Temelji se na istini da u svakoj prilici i neprilici mogu duhovno rasti, ići prema cilju. To je mir borca koji je dobro naoružan i koga neprijatelj ne može svladati.
"Pokaza im ruke i bok!" - znakove svoje borbe, patnje i pobjede. On je onaj isti Isus, koji je bio predan, mučen, raspet. Sada je opet živ.
"Kao što je mene poslao Otac, tako i ja šaljem vas!" Ponovno im govori: «Mir vama!» A onda im naređuje da nastave njegovo Djelo Spasenja. On im osigurava mir, a to znači pobjedu nad svim neprijateljima. Jesam li spreman surađivati u Kristovu Djelu Spasenja? Imam li u sebi Njegov mir? Širim li ga oko sebe?
"Primite Duha Svetoga! Kojima oprostite grijehe, oprošteni su im; kojim zadržite, zadržani su im!» Daje im dar Duha Svetoga i moć opraštanja grijeha. Apostoli su slabi ljudi. Duh Sveti bit će njihova snaga. Kod ispovijedi u formuli odrješenja slušam riječi: "...I izlio je Duha Svetoga za oproštenje grijeha..." Duh čisti od grijeha, preobražava, daje Božji život.
Isus naređuje svima da opraštamo grijehe izvan sakramenta Pomirenja. Samo snagom Duha Svetoga čovjek može velikodušno i radosno oprostiti drugima. Molim li snagu Duha Svetoga da mogu drugima oprostiti? Osloboditi se gorčine, ljutnje, želje za osvetom?
"Dok ne vidim na rukama njegovim znak od čavala i ne stavim prst svoj u mjesto od čavala i ne stavim ruke svoje u njegov bok, neću vjerovati." Toma nije bio s ostalima. Iz konteksta zaključujemo da je izgubio vjeru i nadu, sklon pesimizmu. Slika svih nas koji smo nevjerni, pesimisti, nepovjerljivi prema ljudima. To nas zatvara pred drugima i pred Bogom.
"Mir vama!" - "Pruži prst svoj ovamo: evo mojih ruku! Pruži ruku svoju i stavi je u moj bok te ne budi više nevjernik, već vjernik!"... Toma se više pouzdavao u svoja iskustva, nego u Gospodinove riječi. Mnogi danas traže "znake s neba" zato jer ne vjeruju jednom izrečenoj «Božjoj Riječi koja će ostati i onda kada prođu nebo i zemlja». Trebam se pitati: Vjerujem li Bogu, njegovim riječima, ili sebi i svojim iskustvima?
"Gospodin moj i Bog moj!" Riječi divljenja, kajanja, radosti i klanjanja.
"Jer me vidiš, vjeruješ. Blago onima koji će vjerovati, a da nisu vidjeli!" Ne vidjeti, a vjerovati znači ne oslanjati se na svoje osobno iskustvo, nego isključivo na Riječ Božju. Ako vjerujem da mi Bog sve okreće na dobro, neće mi biti teško povjerovati i onda kada mi se čini da je sve i Bog protiv mene. Nije važno razumijem li to ili ne. Dijete vjeruje ocu. Molit ću Gospodina da mi se objavi, da mi kaže, makar riječi prijekora, ali riječi koje će me uvjeriti da je on živ, prisutan u meni, da On i u meni pobjeđuje sve zlo.

Upravo je današnja nedjelja blagdan Božjeg milosrđa koji je 2000. godine ustanovio papa Ivan Pavao II. Te iste godine Sveti je Otac proglasio svetom navjestiteljicu Božjeg milosrđa, poljsku mistikinju i redovnicu Faustinu Kowalsku.

Čin posvete svijeta Božjem Milosrđu

Bože, Milosrdni Oče, koji si objavio svoju ljubav u svome Sinu Isusu Kristu, a na nas si je izlio u Duhu Svetom, Tješitelju, danas Ti povjeravamo sudbine svijeta i svakog čovjeka. Sagni se nad nas grešnike, ozdravi našu slabost, porazi svako zlo, učini da svi stanovnici zemlje dožive Tvoje Milosrđe da bi u Tebi, Bogu Jedinom i Trojstvenom, uvijek nalazili izvor nade.

Vječni Oče, po pregorkoj muci i uskrsnuću svoga Sina, smiluj se nama i cijelome svijetu. Amen.

Ivan Pavao II.

Posveta Milosrdnom Isusu

Milosrdni Isuse, Tvoja je dobrota neizmjerna i Tvoje riznice milosti su neiscrpne. Ima pouzdanja bez kraja u Tvoje Milosrđe koje premašuje sva Tvoja djela. Posvećujem se potpuno Tebi, da bih živio u milosti i ljubavi, koje su ključale iz Tvoga Srca na Križu. Želim širiti Tvoje Milosrđe, vršeći djela ljubavi tjelesna i duhovna, posebno obraćajući griješnike, tješeći i pomažući siromahe, žalosne i bolesne.

Štiti me kao Svoje vlasništvo jer se bojim svoje slabosti i uzdam se u Tvoje Milosrđe, Neka bi cjelokupno Čovječanstvo upoznalo neizmjernu dubinu Tvoga Milosrđa, neka se u čovječanstvu zapali nada spasenja, neka Te svi slave kroz svu Vječnost. Amen.

Get this widget | Track details | eSnips Social DNA

14 travnja 2009

13 travnja 2009

Uskrsni Ponedjeljak



1. čitanje: Dj 2, 14. 22-32

Na nad Pedesetnice ustade Petar zajedno s Jedanaestoricom, podiže glas i prozbori: "Židovi i svi što boravite u Jeruzalemu, ovo znajte i riječi mi poslušajte: Izraelci, čujte ove riječi: Isusa Nazarećanina, čovjeka kojega Bog pred vama potvrdi silnim djelima, čudesima i znamenjima koja, kao što znate, po njemu učini među vama - njega, predana po odlučenu naumu i promislu Božjem, po rukama bezakonika razapeste i pogubiste. Ali Bog ga uskrisi oslobodivši ga grozote smrti jer ne bijaše moguće da ona njime ovlada. David doista za nj kaže: 'Gospodin mi je svagda pred očima jer mi je zdesna da ne posrnem. Stog mi se raduje srce i kliče jezik, pa i tijelo mi spokojno počiva. Jer mi nećeš ostaviti dušu u Podzemlju ni dati da pravednik tvoj truleži ugleda. Pokazat ćeš mi stazu života, ispuniti me radošću lica svoga.' Braćo, dopustite da vam otvoreno kažem: praotac je David umro, pokopan je i eno mu među nama groba sve do današnjeg dana. Ali kako je bio prorok i znao da mu se zakletvom zakle Bog plod utrobe njegove posaditi na prijestolje njegovo, unaprijed je vidio i navijestio uskrsnuće Kristovo: 'Nije ostavljen u Podzemlju niti mu tijelo truleži ugleda.' Toga Isusa uskrisi Bog! Svi smo mi tomu svjedoci.


Psalam: 16 (15), 1-2a. 5. 7-8. 11

Ti si Gospodine, baština moja!

Čuvaj me, Bože, jer se tebi utječem.
Gospodinu rekoh: "Ti si moj gospodar!"
Gospodin mi je baština i čaša:
"Ti u ruci držiš moju sudbinu."

Ti si Gospodine, baština moja!

Blagoslivljam Gospodina koji me svjetuje,
te me i noću srce opominje.
Gospodin mi je svagda pred očima;
jer mi je zdesna, neću posrnuti.

Ti si Gospodine, baština moja!

Pokazat ćeš mi stazu u život,
puninu radosti pred licem svojim,
sebi zdesna blaženstvo vječno.

Ti si Gospodine, baština moja!


Evanđelje: Mt 28, 8-15

U ono vrijeme: Žene otiđoše žurno s groba te sa strahom i velikom radošću otrčaše javiti njegovim učenicima. Kad eto im Isusa u susret! Reče im: "Zdravo!" One polete k njemu, obujme mu noge i ničice mu se poklone. Tada im Isus reče: "Ne bojte se! Idite, javite mojoj braći da pođu u Galileju! Ondje će me vidjeti!" Dok su one odlazile, gle, neki od straže dođoše u grad i javiše glavarima svećeničkim sve što se dogodilo. Oni se sabraše sa starješinama na vijećanje, uzeše mnogo novaca i dadoše vojnicima govoreći: "Recite: 'Noću dok smo mi spavali, dođoše njegovi učenici i ukradoše ga.' Ako to dočuje upravitelj, mi ćemo ga uvjeriti i sve učiniti da vi budete bez brige." Oni uzeše novac i učiniše kako bijahu poučeni. I razglasilo se to među Židovima - sve do danas.



Gospodine, kao što vidimo kamen je odvaljen i ništa više ne zatvara mjesto gdje su položili Tvoje mrtvo, izmučeno tijelo. Uklonila ga je upravo snaga tvoje ljubavi, u kojoj stvaraš novo, daruješ nam neuništivu nadu i vječni život. Tvoje uskrsnuće je pobjeda ljubavi u kojoj pobjeđuješ smrt, mržnju i grijeh, pobjeđuješ samog kneza tame.
Ukazuješ se onima koji su željni tvoje ljubavi, koji prihavaćaju ponudu tvoje ljubavi svakom stvorenju. Isuse, želiš da svi shvate kako si uskrsnuo za sve ljude, želiš uskrsnuti u svima nama, da bismo se izdigli iz svega što nas je pritiskalo, iz naših grijeha, da u nama uskrsne iz groba naša nada, kako bi tako po nama mogao uskrsnuti u drugima.
Tvoja muka i smrt na križu, Tvoje uskrsnuće, je osmišljavanje naših životnih patnji, svojom ljubavlju nam jasno pokazuješ da bez križa nema ni uskrsnuća. Ima ih koji ni danas na prihvaćaju križ, odriču se znaka kojim su otkupljeni, i oni poput glavara svećeničkih nakon tvog uskrsnuća nisu htjeli i ne žele priznati da si uskrsnuo, ne žele shvatiti da svojom žrtvom daruješ ljubav i činiš novo, novog čovjeka koji je spreman pružiti ljubav. Onima koji su željni Tvoje ljubavi pokazuješ puninu radosti, jer Ti si Gospodine, baština moja!



12 travnja 2009

Uskrs - Vazam


1. čitanje: Dj 10, 34a. 37-43


U one dane: Prozbori Petar: Vi znate što se događalo po svoj Judeji, počevši od Galileje, nakon krštenja koje je propovijedao Ivan: kako Isusa iz Nazareta Bog pomaza Duhom Svetim i snagom, njega koji je, jer Bog bijaše s njime, prošao zemljom čineći dobro i ozdravljajući sve kojima bijaše ovladao đavao. Mi smo svjedoci svega što on učini u zemlji judejskoj i Jeruzalemu. I njega smakoše, objesivši ga na drvo! Bog ga uskrisi treći dan i dade mu da se očituje - ne svemu narodu, nego svjedocima od Boga predodređenima - nama koji smo s njime zajedno jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih. On nam i naloži propovijedati narodu i svjedočiti: Ovo je onaj kojega Bog postavi sucem živih i mrtvih! Za nj svjedoče svi proroci: da tko god u nj vjeruje, po imenu njegovu prima oproštenje grijeha."



Psalam: 118 (117), 1-2. 16-17. 22-23

Ovo je dan što ga učini Gospodin:
kličimo i radujmo se u njemu!

Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!
Neka rekne dom Izraelov:
"Vječna je ljubav njegova!"

Ovo je dan što ga učini Gospodin:
kličimo i radujmo se u njemu!

Gospodnja me uzdigne desnica,
Gospodnja se proslavi desnica!
Ne, umrijeti neću nego živjeti
i kazivat ću djela Gospodnja.

Ovo je dan što ga učini Gospodin:
kličimo i radujmo se u njemu!

Kamen što ga odbaciše graditelji
postade kamen zaglavni
Gospodnje je to djelo:
kakvo čudo u očima našim!

Ovo je dan što ga učini Gospodin:
kličimo i radujmo se u njemu!



2. čitanje: Kol 3, 1-4

Braćo! Ako ste suuskrsli s Kristom, tražite što je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu! Za onim gore težite, ne za zemaljskim! Ta umrijeste i život je vaš skriven s Kristom u Bogu! Kad se pojavi Krist, život vaš, tada ćete se i vi s njime pojaviti u slavi.



Evanđelje: Iv 20, 1-9

Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut. Otrči stoga i dođe k Šimunu Petru i drugom učeniku, kojega je Isus ljubio, pa im reče: "Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše."
Uputiše se onda Petar i onaj drugi učenik i dođoše na grob. Trčahu obojica zajedno, ali onaj drugi učenik prestignu Petra i stiže prvi na grob. Sagne se i opazi povoje gdje leže, ali ne uđe. Uto dođe i Šimun Petar koji je išao za njim i uđe u grob. Ugleda povoje gdje leže i ubrus koji bijaše na glavi Isusovoj, ali nije bio uz povoje, nego napose svijen na jednome mjestu.
Tada uđe i onaj drugi učenik koji prvi stiže na grob i vidje i povjerova. Jer oni još ne upoznaše Pisma da Isus treba da ustane od mrtvih.



Gospodine, na uskrsno jutro došla je na Tvoj grob prva Marija Magdalena, ona ista koja Ti svojim suzama opra noge i svojom ih kosom obrisa. Ona dolazi na grob da oplakuje mrtvog Učitelja i prijatelja. Kad otkrije da je grob prazan, trči Šimunu Petru i drugom učeniku: "Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše!" Upute se zatim Ivan, učenik kojeg je Isus posebno ljubio I Šimun Petar, ali iako Ivan prvi dolazi na grob, on čeka da Šimun Petar ustanovi kako je grob prazan. Time voljeni učenik i njegova zajednica poštuju prvenstvo Petra koji je službeni svjedok Krista Uskrsloga. Isuse, dok se Petar čudi, Ivan vidje i povjerova, oni još ne upoznaše pisma da trebaš ustati od mrvih. Napomena "vidje i povjerova" tiče se na ovoj misi svakoga od nas. Mi danas "vidimo" Crkvu koja živi od prvog uskrsnog jutra, sabire se oko uskrslog Krista svakog prvog dana u tjednu, svake Nedjelje, i vjeruje da Uskrsli ostaje prisutan u njoj - po evanđelju koje se na misi naviješta, po posvećenim darovima kruha i vina, po zaređenim predstojnicima, po sabranoj zajednici krštenika. Danas želimo dublje gledati i vjerovati. Isuse, pobijedio si zlo grijeha, otkupio si nas svojim uskrsnućem i darovao nam novi život, daj nam milost da obnovljeni vazmenim otajstvima radosno prinosimo žrtvu kojom se Crkva Božja nanovo rađa i hrani. Ovo je dan što ga učini Gospodin: kličimo i radujmo se u njemu!

Get this widget | Track details | eSnips Social DNA

11 travnja 2009

Velika Subota

Velika subota dan je šutnje i ozbiljnosti, slika te šutnje je odsutnost euharistije, ozbiljnosti ogoljeni oltar. Vjernici posjećuju Božji grob i suočavaju se svojom stvarnošću i stvarnošću svijeta, snagom zla i grijeha koji imaju razornu snagu i samoga Boga „usmrtiti“.

Stojeći pred grobom i promatrajući Krista u grobu čovjek promatra ponajprije samoga sebe usmrćena grijehom i zlom, vlastitim nevjerama. U kasnim večernjim satima u crkvama počinje vazmeno bdijenje, majka cijele kršćanske liturgije koja završava svečanom euharistijom koja označava Kristovu pobjedu nad smrću. U kojoj se odražava snaga Božje ljubavi koja od mrtvog čini živa, iz suhe mladice daje da nikne novi život. Bdijenje počinje lucenarijem ili službom svijetla.

Blagoslivlje se vatra izvan crkve, na njoj se pali uskrsna svijeća koja iznačava Isusa Krista uskrsloga, naše svijetlo. Unosi se u procesiji u župnu crkvu koja je u mraku. Tek unosom uskrsne svijeće u crkvu pale i vjernici svoje svijeće i pale se sva svijetla, nakon čega slijedi svečani pjevani hvalospjev uskrsnoj svijeći. Drugi dio bdijenja je Služba riječi. Čitanja svetopisamskih tekstova, pjevanje palama, slušamo Božju riječ o stvaranju, kroz psalme hvalimo i slavimo Gospodina i njegova djela.

Slijedimo put Božjeg naroda iz ropstva u slobodu i stvaranje novoga čovjeka čiji je vrhunac Kristovo djelo. Čitanja završavaju svečanom pjesmom Slava Bogu na visini i tada se oglase orgulje, sva zvona na crkvama, pale svijeće. Ovo je svani trenutak novoga čovjeka, novoga svijeta, novoga vremena – pobijeđeni su grijeh i smrt. Kršćani se pozivaju na radosno slavljenje Gospodina.

Ovo je predokus vječnosti. Poslije Službe riječi slijedi krsna služba, blagoslivlje se voda, krste se katekumeni. Vazmeno bdijenje završava euharistijom.

10 travnja 2009

Devetnica i Krunica Božanskom Milosrđu

Pobožnost milosrdnom Isusu

Pobožnost milosrdnom Isusu u času njegove smrti (15 sati)


U času Tvoje smrti na križu, razapeti, Milosrdni Isuse, klanjam Ti se, slavim Te i molim, svojim neizmjernim Milosrđem obuhvati cijeli svijet naročito grešnike i umiruće.

O Krvi i Vodo što si potekla iz Srca Isusova kao izvor Milosrđa za nas.
Uzdamo se u Tebe!

Božje Milosrđe, utjelovljeno u Srcu Isusovu.
Preplavi cijeli svijet i izlij se na nas.

Isuse, ja se uzdam u Tebe.
Majko Milosrđa, moli za nas.
Sv. s.Faustino i Oče Mihaele, molite za nas.

13. II (1937.) Danas za vrijeme Muke, ugledah izmrcvarenog Isusa s trnovom krunom, s komadom trske u ruci. Isus je šutio a vojnici su se trudili oko oklade da bi Ga mučili. Isus ništa ne reče. On me samo pogleda. U tom trenutku sam osjećala Njegovu tako užasnu muku. Jedva možemo slutiti što je Isus za nas trpio još prije svog razapinjanja. Moja je duša puna bola i čežnje. U svojoj sam duši osjećala veliku mržnju prema grijehu i moja mi se najmanja nevjernost čini kao gorostasno brdo. Činim zadovoljštinu mrtvenjem i pokorom. Kad vidim izmrcvarenog Isusa, srce mi se hoće razderati, razmišljam što bi se dogodilo s grešnicima kad ne bi za se koristili Isusovu muku. U Njegovoj muci vidim svo more milosrđa.

DEVETNICA I KRUNICA BOŽANSKOMU MILOSRĐU

JEDINO SAM JA LJUBAV I MILOSRĐE. NI NAJVEĆEGA GREŠNIKA NE MOGU KAZNITI AKO ZAZOVE MOJE MILOSRĐE VEĆ MU U SVOJEMU BESKRAJNOM I NEISCRPNOME MILOSRĐU OPRAŠTAM.

1. Kristove riječi svetoj sestri Faustini

(Proglašena blaženom 18. travnja 1993., a svetom 30. travnja 2000.)

»Obećajem da se duša koja bude štovala ovu sliku neće izgubiti. Već na ovome svijetu obećavam joj pobjedu nad neprijateljima, posebno pak u smrtnom času. Ja, Gospodin, štitit ću je kao svoju čast. Zrake na slici označuju krv i vodu koje potekoše iz dubine mojega milosrđa, u času kad je moje umiruće srce na križu bilo kopljem probodeno.«
»Kćeri moja, govori cijelome svijetu o mojem neiscrpnome milosrđu. Ja želim da blagdan božanskoga milosrđa bude utočište svih duša, poglavito svih grješnika. Toga dana izlit će se punina mojega milosrđa. Ja ću izliti čitavo more milosti na duše koje se budu približile tomu izvoru. Tko god se toga dana ispovijedi i pričesti, dobit će potpun oprost od grijeha i kazna za grijehe. Neka se nitko ne boji pristupiti k meni, makar njegovi grijesi bili najopakiji. Želim da se Blagdan mojega milosrđa svečano proslavi na prvu nedjelju nakon Uskrsa.«
»Duše koje šire štovanje mojega milosrđa štitit ću cijeloga života kao što majka štiti svoje dijete, a na smrtnome času bit ću im spasitelj, a ne sudac. U tome zadnjem času duša nema druge zaštite osim mojega milosrđa. Sretne li duše koja je već za života bila uronjena u moje milosrđe jer je neće stići pravda!«
»Prije nego dođem kao pravedni sudac, otvorit ću širom vrata svojega milosrđa. Tko pak ne želi proći kroz vrata milosrđa, morat će proći kroz vrata pravde.«
»Duše koje mole krunicu Božanskoga Milosrđa bit će u svojem životu uključene u moje milosrđe, napose u smrtnome času.«
»Čovječanstvo neće naći mira tako dugo dok se s posvemašnjim pouzdanjem ne obrati na moje milosrđe. Kaži bolesnome čovječanstvu da se mora uteći mojemu milosrdnomu srcu i ja ću ga obdariti mirom.«

Spasiteljevo obećanje umirućima

»Ako se ova krunica bude molila kod nekoga umirućega, ublažit će se gnjev Božji, a beskrajno Milosrđe zagrlit će dušu umirućega, primjenjujući na nju bolne patnje svojega Božanskoga sina.«


2. Devetnica na čast Božanskomu milosrđu


Isus je priopćio sestri Faustini želju da se kao priprema za »Blagdan Božanskoga milosrđa« obavi devetnica Njemu u čast. Devetnica započinje na Veliki petak, a završava u subotu uoči Bijele nedjelje. (Ta se devetnica može moliti i u svako drugo vrijeme.) Gospodin je rekao sestri Faustini: »Želim da ovih devet dana dovodiš duše k izvoru mojega milosrđa kako bi u njemu našle snagu, milost i hrabrost za ovaj život, posebno u trenutku smrti. Za ove pobožnosti dijelit ću svakojake milosti.«


Evo kako se moli devetnica:


Prvi dan
ISUS: »Danas mi prinesi sve ljude, naročito grješnike, i uroni ih u more mojega milosrđa. Time mi smanjuješ gorčinu zbog izgubljenih duša.« Kao odziv tomu Isusovom pozivu moli se najprije: Očenaš, Zdravomarijo i Slava Ocu, zatim Krunica na čast Božanskoga milosrđa. Na kraju se preporučuju i Zazivi Božanskom milosrđu.


Drugi dan
ISUS: »Danas mi prinesi duše svećenika i redovnika, uroni ih u moje beskrajno milosrđe. One su mi dale snagu da izdržim svoju pregorku muku. Po njima će se izliti rijeke mojega milosrđa na cijelo čovječanstvo.« (Slijede molitve kao prvoga dana.)

Treći dan

ISUS: »Danas mi prinesi sve vjerne i pobožne duše, uroni ih u more mojega milosrđa. Ove su me duše krijepile na mojem putu muke, one su mi bile kapljica utjehe u moru gorčine.« (Slijede molitve kao prvoga dana.)


Četvrti dan

ISUS: »Danas mi prinesi pogane i one koji me još ne poznaju. U svojoj pregorkoj muci ja sam na njih mislio, a njihov je budući žar tješio moje srce. Uroni ih u more mojega milosrđa.« (Slijede molitve kao prvoga dana.)

Peti dan

ISUS: »Danas mi prinesi duše krivovjeraca i otpadnika, uroni ih u more mojega milosrđa. Za moje pregorke muke one su rastrgale moje tijelo i moje srce – moju Crkvu. Ako se one vrate u krilo Crkve, izliječit će moje rane i ja ću osjetiti utjehu u svojim bolima.« (Slijede molitve kao prvoga dana.)

Šesti dan

ISUS: »Danas mi prinesi nježne i ponizne duše, kao i duše male djece, uroni ih u moje milosrđe. One su najsličnije mojemu srcu, i davale su mi snagu u mojoj pregorkoj smrtnoj muci. Bile su kao zemaljski anđeli koji bdiju na mojim oltarima. Na njih ću izliti slapove milosti, jer su samo ponizne duše u koje stavim sve svoje povjerenje u stanju primiti moje darove.« (Slijede molitve kao prvoga dana.)


Sedmi dan

ISUS: »Danas mi prinesi one duše koje na poseban način štuju i časte moje milosrđe. Te duše najviše sudjeluju u mojim patnjama i najviše su prodrle u moj duh. One su živa slika mojega milosrdnoga srca. Ove će se duše u budućem životu pojaviti u posebnome sjaju i ni jedna od njih neće doći u pakao. U njihovome smrtnome času bit ću uz njih.« (Slijede molitve kao prvoga dana.)

Osmi dan

ISUS: »Danas mi prinesi duše iz čistilišta i uroni ih u bezdan mojega milosrđa da bi rijeke moje krvi ublažile njihove muke! Ove su mi siromašne duše drage dok zadovoljavaju Božanskoj pravednosti. Možete pomoći tim dušama da im ublažite patnje crpeći iz blaga Crkve oproste i prinoseći žrtve zadovoljštine. O, kad biste vidjeli njihove patnje, ne biste im prestali prinositi darove svojih molitava kako bi otplatile dug mojoj pravednosti.« (Slijede molitve kao prvoga dana.)

Deveti dan

ISUS: »Danas mi prinesi mlake duše i uroni ih u more mojega milosrđa. Ove mi duše najbolnije ranjavaju srce. One su me najviše rastužile u Maslinskome vrtu i istrgnule iz mojega srca vapaj: »Oče, neka me mimoiđe ovaj kalež! Ali neka na bude moja, nego Tvoja volja!« Za njih je moje milosrđe jedini spas.« (Slijede molitve kao prvoga dana.)


3. Krunica na čast Božanskoga milosrđa


Moli se na običnoj krunici ovako:

Na prva tri zrnca moli se:


Očenaš, Zdravomarijo, Vjerovanje.

Na svih pet desetica moli se:

a) na velika zrnca:
Vječni Oče, prikazujem Ti Tijelo i Krv, Dušu i Božanstvo Tvoga Preljubljenoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, kao zadovoljštinu za grijehe naše i grijehe cijeloga svijeta.

b) na mala zrnca (10 puta):
Po pregorkoj muci Isusovoj,
Smiluj se nama i cijelome svijetu.


c) na kraju krunice doda se (tri puta):
Sveti Bože, sveti jaki Bože, sveti besmrtni Bože, smiluj se nama i cijelome svijetu.

»Moli trajno krunicu koju sam te naučio. Onomu tko je bude molio udijelit će se veliko milosrđe već za života, a posebno na času smrti.«


4. Zazivi Božanskomu milosrđu

Isus je objavio sestri Faustini veliku moć ovih zaziva. »Božja je ljubav cvijet, a milosrđe je plod toga cvijeta. Ako neka duša sumnja, neka čita zazive Božanskomu milosrđu i steći će pouzdanje!« (sestra Faustina).


{ Nakon svakog zaziva reći: Uzdamo se u Te! }


Božansko milosrđe, ti neshvatljiva tajno Presvetoga Trojstva,
Božansko milosrđe, ti izrazu Njegove najveće moći,
Božansko milosrđe, koje si se objavilo u stvaranju nebeskih duhova,
Božansko milosrđe, koje si nas iz ništavila pozvalo u život,
Božansko milosrđe, koje obuhvaćaš čitav svijet,
Božansko milosrđe, koje nam daruješ besmrtan život,
Božansko milosrđe, koje nas zaštićuješ od zasluženih kazna,
Božansko milosrđe, koje nas oslobađaš od bijede grijeha,
Božansko milosrđe, koje nam u Riječi što je Tijelo postala daruješ opravdanje,
Božansko milosrđe, koje se na nas izlijevaš iz rana Kristovih,
Božansko milosrđe, koje nam izvireš iz Presvetog Srca,
Božansko milosrđe, koje si nam dalo Presvetu Djevicu za Majku milosrđa,
Božansko milosrđe, vidljivo u ustanovljenju Crkve koja obuhvaća cijeli svijet,
Božansko milosrđe, vidljivo u ustanovljenju i dijeljenju svetih sakramenata,
Božansko milosrđe, neograničeno u sakramentu krštenja i pokore,
Božansko milosrđe, neizmjerno u sakramentu oltara i svećeništva,
Božansko milosrđe, koje si nas pozvalo k svetoj vjeri,
Božansko milosrđe, u obraćenju grješnika,
Božansko milosrđe, koje posvećuješ pravednike,
Božansko milosrđe, koje usavršuješ svete,
Božansko milosrđe, vrelo bolesnicima i patnicima,
Božansko milosrđe, utjeho i blago svih onih koji su skršena srca,
Božansko milosrđe, ufanje onih koji očajavaju,
Božansko milosrđe, koje uvijek i svagdje pratiš sve ljude,
Božansko milosrđe, koje nas ispunjaš milostima,
Božansko milosrđe, mire umirućih,
Božansko milosrđe, koje nas čuvaš od paklenog ognja,
Božansko milosrđe, koje olakšavaš patnje dušama u čistilištu,
Božansko milosrđe, ti slasti i neizmjerna radosti sviju svetih,
Božansko milosrđe, beskrajno u svim tajnama vjere,
Božansko milosrđe, neiscrpivi izvore čudesa,


V. – Bog je milosrdan i pun samilosti, spor na srdžbu i pun dobrote.
R. – Zato ću dovijeka klicati milosrđu Božanskomu.


Pomolimo se: O Bože, čijemu milosrđu nema kraja, čija je samilost neiscrpiva, pogledaj milostivo na nas, umnoži u nama djelo svojega milosrđa da ne očajavamo ni u najvećim iskušenjima, nego da se uvijek u sve većem pouzdanju predajemo Tvojoj svetoj volji, ljubavi i milosrđu! Po Gospodinu našem Isusu Kristu, Kralju milosrđa, koji nam s Tobom i s Duhom Svetim iskazuje milosrđe u sve vijeke vjekova! Amen!

09 travnja 2009

Veliki Petak - obredi velikog Petka


1. čitanje: Iz 52,13-53,12

Gle, uspjet će Sluga moj, podignut će se, uzvisit' i proslaviti! 14tako će on mnoge zadiviti narode i kraljevi će pred njim usta stisnuti videć' ono o čemu im nitko nije govorio, shvaćajuć' ono o čemu nikad čuli nisu: "Tko da povjeruje u ono što nam je objavljeno, kome se otkri ruka Jahvina?" Izrastao je pred njim poput izdanka, poput korijena iz zemlje sasušene. Ne bijaše na njem ljepote ni sjaja da bismo se u nj zagledali, ni ljupkosti da bi nam se svidio. Prezren bješe, odbačen od ljudi, čovjek boli, vičan patnjama, od kog svatko lice otklanja, prezren bješe, odvrgnut. A on je naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo, dok smo mi držali da ga Bog bije i ponižava. Za naše grijehe probodoše njega, za opačine naše njega satriješe. Na njega pade kazna - radi našeg mira, njegove nas rane iscijeliše. Poput ovaca svi smo lutali i svaki svojim putem je hodio. A Jahve je svalio na nj bezakonje nas sviju. Zlostavljahu ga, a on puštaše, i nije otvorio usta svojih. K'o jagnje na klanje odvedoše ga; k'o ovca, nijema pred onima što je strižu, nije otvorio usta svojih. Silom ga se i sudom riješiše; tko se brine za njegovu sudbinu? Da, iz zemlje živih ukloniše njega, za grijehe naroda njegova nasmrt ga izbiše. Ukop mu odrediše među zločincima, a grob njegov bi s bogatima, premda nije počinio nepravde nit' su mu usta laži izustila. Al' se Jahvi svidje da ga pritisne bolima. Žrtvuje li život svoj za naknadnicu, vidjet će potomstvo, produžit' sebi dane i Jahvina će se volja po njemu ispuniti. Zbog patnje duše svoje vidjet će svjetlost i nasititi se spoznajom njezinom. Sluga moj pravedni opravdat će mnoge i krivicu njihovu na sebe uzeti.


Psalam 31,2.6. 12-13. 15-16. 17.25

Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!

Tebi se, Jahve, utječem,
o, da se ne postidim nikada:
u svojoj me pravdi izbavi!
U tvoje ruke duh svoj predajem:
otkupi me, Jahve, Bože vjerni.

Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!

Dušmanima svojim postao sam ruglo,
susjedima podsmijeh, a znancima strašilo;
koji me vide vani, bježe od mene.
Nestalo me k'o mrtvaca iz sjećanja ljudi,
postadoh k'o razbijena posuda.

Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!

A ja se, Jahve, u tebe uzdam;
govorim: Ti si Bog moj!
U tvojoj je ruci sudbina moja:
istrgni me iz ruke dušmana
i onih koji me progone!

Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!

Rasvijetli lice nad slugom svojim,
po svojoj me dobroti spasi.
Budite hrabri i jaka srca,
svi koji se u Jahvu uzdate!

Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!


2. čitanje: Heb 4,14-16,5,7-9

Imajući dakle velikoga Velikog svećenika koji prodrije kroz nebesa - Isusa, Sina Božjega - čvrsto se držimo vjere. Ta nemamo takva Velikog svećenika koji ne bi mogao biti supatnik u našim slabostima, nego poput nas iskušavana svime, osim grijehom. On je u dane svoga zemaljskog života sa silnim vapajem i suzama prikazivao molitve i prošnje Onomu koji ga je mogao spasiti od smrti. I bi uslišan zbog svoje predanosti: premda je Sin, iz onoga što prepati, naviknu slušati i, postigavši savršenstvo, posta svima koji ga slušaju začetnik vječnoga spasenja -


Evanđelje: Iv 18,1-19,42

To rekavši, zaputi se Isus sa svojim učenicima na drugu stranu potoka Cedrona. Ondje bijaše vrt u koji uđe Isus i njegovi učenici. Juda onda uze četu i od svećeničkih glavara i farizeja sluge te dođe onamo sa zubljama, svjetiljkama i oružjem. Znajući sve što će s njim biti, istupi Isus naprijed te ih upita: "Koga tražite?" Odgovore mu: "Isusa Nazarećanina." Reče im Isus: "Ja sam!" A stajaše s njima i Juda, njegov izdajica. Kad im dakle reče: "Ja sam!" - oni ustuknuše i popadaše na zemlju. Ponovno ih tada upita: "Koga tražite?" Oni odgovore: "Isusa Nazarećanina." Isus odvrati: "Rekoh vam da sam ja. Ako dakle mene tražite, pustite ove da odu" - da se ispuni riječ koju reče: "Ne izgubih ni jednoga od onih koje si mi dao." A Šimun Petar isuče mač koji je imao uza se pa udari slugu velikoga svećenika i odsiječe mu desno uho. Sluga se zvao Malho. Nato Isus reče Petru: "Djeni mač u korice! Čašu koju mi dade Otac zar da ne pijem?" Tada četa, zapovjednik i židovski sluge uhvatiše Isusa te ga svezaše. Odvedoše ga najprije Ani jer on bijaše tast Kajfe, velikoga svećenika one godine. Kajfa pak ono svjetova Židove: "Bolje da jedan čovjek umre za narod." Za Isusom su išli Šimun Petar i drugi učenik. Taj učenik bijaše poznat s velikim svećenikom pa s Isusom uđe u dvorište velikoga svećenika. Petar osta vani kod vrata. Tada taj drugi učenik, znanac velikoga svećenika, iziđe i reče vratarici te uvede Petra. Nato će sluškinja, vratarica, Petru: "Da nisi i ti od učenika toga čovjeka?" On odvrati: "Nisam!" A stajahu ondje sluge i stražari, raspirivahu žeravicu jer bijaše studeno i grijahu se. S njima je stajao i Petar i grijao se. Veliki svećenik zapita Isusa o njegovim učenicima i o njegovu nauku. Odgovori mu Isus: "Ja sam javno govorio svijetu. Uvijek sam naučavao u sinagogi i u Hramu gdje se skupljaju svi Židovi. Ništa nisam u tajnosti govorio. Zašto mene pitaš? Pitaj one koji su slušali što sam im govorio. Oni eto znaju što sam govorio." Na te njegove riječi jedan od nazočnih slugu pljusne Isusa govoreći: "Tako li odgovaraš velikom svećeniku?" Odgovori mu Isus: "Ako sam krivo rekao, dokaži da je krivo! Ako li pravo, zašto me udaraš?" Ana ga zatim posla svezana Kajfi, velikom svećeniku. Šimun Petar stajao je ondje i grijao se. Rekoše mu: "Da nisi i ti od njegovih učenika?" On zanijeka: "Nisam!" Nato će jedan od slugu velikog svećenika, rođak onoga komu je Petar bio odsjekao uho: "Nisam li te ja vidio u vrtu s njime?" I Petar opet zanijeka, a pijetao odmah zapjeva. Nato odvedoše Isusa od Kajfe u dvor upraviteljev. Bilo je rano jutro. I oni ne uđoše da se ne okaljaju, već da mognu blagovati pashu. Pilat tada iziđe pred njih i upita: "Kakvu tužbu iznosite protiv ovoga čovjeka?" Odgovore mu: "Kad on ne bi bio zločinac, ne bismo ga predali tebi." Reče im nato Pilat: "Uzmite ga vi i sudite mu po svom zakonu." Odgovoriše mu Židovi: "Nama nije dopušteno nikoga pogubiti" - da se ispuni riječ Isusova kojom je označio kakvom mu je smrću umrijeti. Nato Pilat uđe opet u dvor, pozove Isusa i upita ga: "Ti li si židovski kralj?" Isus odgovori: "Govoriš li ti to sam od sebe ili ti to drugi rekoše o meni?" Pilat odvrati: "Zar sam ja Židov? Tvoj narod i glavari svećenički predadoše te meni. Što si učinio?" Odgovori Isus: "Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi moje kraljevstvo bilo od ovoga svijeta, moje bi se sluge borile da ne budem predan Židovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde." Nato mu reče Pilat: "Ti si dakle kralj?" Isus odgovori: "Ti kažeš: ja sam kralj. Ja sam se zato rodio i došao na svijet da svjedočim za istinu. Tko je god od istine, sluša moj glas." Reče mu Pilat: "Što je istina?" Rekavši to, opet iziđe pred Židove i reče im: "Ja ne nalazim na njemu nikakve krivice. A u vas je običaj da vam o Pashi nekoga pustim. Hoćete li dakle da vam pustim kralja židovskoga?" Povikaše nato opet: "Ne toga, nego Barabu!" A Baraba bijaše razbojnik. Tada Pilat uze i izbičeva Isusa. A vojnici spletoše vijenac od trnja i staviše mu ga na glavu; i zaogrnuše ga grimiznim plaštem. I prilazili su mu i govorili: "Zdravo kralju židovski!" I pljuskali su ga. A Pilat ponovno iziđe i reče im: "Evo vam ga izvodim da znate: ne nalazim na njemu nikakve krivice." Iziđe tada Isus s trnovim vijencem, u grimiznom plaštu. A Pilat im kaže: "Evo čovjeka!" I kad ga ugledaše glavari svećenički i sluge, povikaše: "Raspni, raspni!" Kaže im Pilat: "Uzmite ga vi i raspnite jer ja ne nalazim na njemu krivice." Odgovoriše mu Židovi: "Mi imamo Zakon i po Zakonu on mora umrijeti jer se pravio Sinom Božjim." Kad je Pilat čuo te riječi, još se više prestraši pa ponovno uđe u dvor i kaže Isusu: "Odakle si ti?" No Isus mu ne dade odgovora. Tada mu Pilat reče: "Zar meni ne odgovaraš? Ne znaš li da imam vlast da te pustim i da imam vlast da te razapnem?" Odgovori mu Isus: "Ne bi imao nada mnom nikakve vlasti da ti nije dano odozgor. Zbog toga ima veći grijeh onaj koji me predao tebi." Od tada ga je Pilat nastojao pustiti. No Židovi vikahu: "Ako ovoga pustiš, nisi prijatelj caru. Tko se god pravi kraljem, protivi se caru." Čuvši te riječi, Pilat izvede Isusa i posadi na sudačku stolicu na mjestu koje se zove Litostrotos - Pločnik, hebrejski Gabata - a bijaše upravo priprava za Pashu, oko šeste ure - i kaže Židovima: "Evo kralja vašega!" Oni na to povikaše: "Ukloni! Ukloni! Raspni ga!" Kaže im Pilat: "Zar kralja vašega da razapnem?" Odgovoriše glavari svećenički: "Mi nemamo kralja osim cara!" Tada im ga preda da se razapne. Uzeše dakle Isusa. I noseći svoj križ, iziđe on na mjesto zvano Lubanjsko, hebrejski Golgota. Ondje ga razapeše, a s njim i drugu dvojicu, s jedne i druge strane, a Isusa u sredini. A napisa Pilat i natpis te ga postavi na križ. Bilo je napisano: "Isus Nazarećanin, kralj židovski." Taj su natpis čitali mnogi Židovi jer mjesto gdje je Isus bio raspet bijaše blizu grada, a bilo je napisano hebrejski, latinski i grčki. Nato glavari svećenički rekoše Pilatu: "Nemoj pisati: 'Kralj židovski', nego da je on rekao: 'Kralj sam židovski.'" Pilat odgovori: "Što napisah, napisah!" Vojnici pak, pošto razapeše Isusa, uzeše njegove haljine i razdijeliše ih na četiri dijela - svakom vojniku po dio. A uzeše i donju haljinu, koja bijaše nešivena, otkana u komadu odozgor dodolje. Rekoše zato među sobom: "Ne derimo je, nego bacimo za nju kocku pa komu dopane" - da se ispuni Pismo koje veli: Razdijeliše među se haljine moje, za odjeću moju baciše kocku. I vojnici učiniše tako. Uz križ su Isusov stajale majka njegova, zatim sestra njegove majke, Marija Kleofina, i Marija Magdalena. Kad Isus vidje majku i kraj nje učenika kojega je ljubio, reče majci: "Ženo! Evo ti sina!" Zatim reče učeniku: "Evo ti majke!" I od toga časa uze je učenik k sebi. Nakon toga, kako je Isus znao da je sve dovršeno, da bi se ispunilo Pismo, reče: "Žedan sam." A ondje je stajala posuda puna octa. I natakoše na izopovu trsku spužvu natopljenu octom pa je primakoše njegovim ustima. Čim Isus uze ocat, reče: "Dovršeno je!" I prignuvši glavu, preda duh. Kako bijaše Priprava, da ne bi tijela ostala na križu subotom, jer velik je dan bio one subote, Židovi zamoliše Pilata da se raspetima prebiju golijeni i da se skinu. Dođoše dakle vojnici i prebiše golijeni prvomu i drugomu koji su s Isusom bili raspeti. Kada dođoše do Isusa i vidješe da je već umro, ne prebiše mu golijeni, nego mu jedan od vojnika kopljem probode bok i odmah poteče krv i voda. Onaj koji je vidio svjedoči i istinito je svjedočanstvo njegovo. On zna da govori istinu da i vi vjerujete jer se to dogodilo da se ispuni Pismo: Nijedna mu se kost neće slomiti. I drugo opet Pismo veli: Gledat će onoga koga su proboli. Nakon toga Josip iz Arimateje, koji je - kriomice, u strahu od Židova - bio učenik Isusov, zamoli Pilata da smije skinuti tijelo Isusovo. I dopusti mu Pilat. Josip dakle ode i skine Isusovo tijelo. A dođe i Nikodem - koji je ono prije bio došao Isusu noću - i donese sa sobom oko sto libara smjese smirne i aloja. Uzmu dakle tijelo Isusovo i poviju ga u povoje s miomirisima, kako je u Židova običaj za ukop. A na mjestu gdje je Isus bio raspet bijaše vrt i u vrtu nov grob u koji još nitko ne bijaše položen.

Šesta riječ

Svršeno je! Iv 19,30
Zapravo si rekao: dovršeno je. Da, Gospodine, došao je tvoj kraj. Kraj tvoga života. Kraj tvoje časti, tvoga ljudskog nadanja, kraj tvoje borbe i tvoga rada. Sve je prošlo i minulo. Sve je postalo prazno. I tvoj je život protekao. Beznadno i nemoćno. Ali taj kraj je tvoje dovršenje. Jer kraj u vjernosti I ljubavi je dovršenje. I tvoj poraz je tvoja pobjeda. Gospodine, kad ću jednom shvatiti taj zakon tvojega, a time i mojega života? Zakon koji kaže da je smrt život, samoprijegor vlastiti dobitak, siromaštvo bogatstvo i bol milost, da je svršetak doista dovršetak? Da, ti si dovršio. Dovršen je nalog što ti ga je dao Otac. Ispijena je čaša koja te nije smjela mimoići. Pretrpio si strašnu smrt. Dovršeno je otkupljenje svijeta. Pobijeđena je smrt. Svladan je grijeh. Nemoćna postade moć duhova tame. Otvorena su vrata života. Zadobivena je sloboda djece Božje. Sada može puhati Duh milosti. I već se počinje polako, kao u praskozorje, rumeniti mračni svijet u žaru tvoje ljubavi, i samo jedan mali trenutak - mali trenutak što ga zovemo povijest svijeta – i on će se zapaliti i zažariti i biti vatra tvoga božanstva, i sav će svijet biti uronjen u blaženo ognjeno more tvoga života. Sve je dovršeno. Dovrši i mene u svome Duhu, ti dovršitelju cijeloga svijeta, ti Riječi Očeva, koja je sve dovršila u tijelu i svojim mukama. Hoću li i ja u povečerje svoga života smjeti reći: Svršeno je, izvršio sam nalog što si mi ga dao? Hoću li i ja smjeti moliti tvoju velikosvećeničku molitvu kad padne na me smrtna sjena: Oče, došao je čas... Ja te proslavih na zemlji, dovršivši djelo koje si mi dao izvršiti. A sada ti, Oče, proslavi mene kod sebe (Iv 17,1 sl.) - ? O Isuse, kakav god bio nalog koji mi je dao Otac - velik ili malen, sladak ili gorak, život ili smrt - daj da ga izvršim kao i ti koji si već sve dovršio, pa i moj život, kako bih ga i ja mogao dovršiti.

Karl Rahner (ZADNJIH SEDAM ISUSOVIH RIJEČI)

KLANJAMO TI SE KRISTE I BLAGOSLIVLJAMO TEBE, JER SI SVOJIM SVETIM KRIŽEM SVIJET OTKUPIO!

Veliki Četvrtak - Misa večere Gospodnje

1. čitanje: Izl 12,1-8.11-14

Jahve reče Mojsiju i Aronu u zemlji egipatskoj: "Ovaj mjesec neka vam bude početak mjesecima; neka vam bude prvi mjesec u godini. Ovo objavite svoj zajednici izraelskoj: Desetog dana ovoga mjeseca neka svatko za obitelj pribavi jedno živinče. Tako, jedno na obitelj. Ako je obitelj premalena da ga potroši, neka se ona priključi svome susjedu, najbližoj kući, prema broju osoba. Podijelite živinče prema tome koliko koja osoba može pojesti. Živinče neka bude bez mane, od jedne godine i muško. Možete izabrati bilo janje bilo kozle. Čuvajte ga do četrnaestoga dana ovoga mjeseca. A onda neka ga sva izraelska zajednica zakolje kad se spusti suton. Neka uzmu krvi i poškrope oba dovratnika i nadvratnik kuće u kojoj se bude blagovalo. Meso, pečeno na vatri, neka se pojede te iste noći sa beskvasnim kruhom i gorkim zeljem. A ovako ga blagujte: opasanih bokova, s obućom na nogama i sa štapom u ruci. Jedite ga žurno: to je Jahvina pasha. Te ću, naime, noći ja proći egipatskom zemljom i pobiti sve prvorođence u zemlji egipatskoj - i čovjeka i životinju. Ja, Jahve, kaznit ću i sva egipatska božanstva. Krv neka označuje kuće u kojima vi budete. Gdje god spazim krv, proći ću vas; tako ćete vi izbjeći biču zatornomu kad se oborim na zemlju egipatsku." "Taj dan neka vam bude spomen-dan. Slavite ga kao blagdan u čast Jahvi. Svetkujte ga po trajnoj uredbi od koljena do koljena.


Psalam: 116,12-13. 15-16. 17-18

Čaša blagoslovna zajedništvo je Krvi Kristove!

Što da uzvratim Jahvi
za sve što mi je učinio?
Uzet ću čašu spasenja
i zazvat ću ime Jahvino.

Čaša blagoslovna zajedništvo je Krvi Kristove!

Dragocjena je u očima Jahvinim
smrt pobožnika njegovih.
Jahve, tvoj sam sluga,
tvoj sluga, sin sluškinje tvoje:
ti si razriješio okove moje.

Čaša blagoslovna zajedništvo je Krvi Kristove!

Tebi ću prinijeti žrtve zahvalne,
zazvat ću ime Jahvino.
Izvršit ću Jahvi zavjete svoje
pred svim pukom njegovim,

Čaša blagoslovna zajedništvo je Krvi Kristove!


2. čitanje: 1 Kor 11,23-26

Doista, ja od Gospodina primih što vama predadoh: Gospodin Isus one noći kad bijaše predan uze kruh, zahvalivši razlomi i reče: "Ovo je tijelo moje - za vas. Ovo činite meni na spomen." Tako i čašu po večeri govoreći: "Ova čaša novi je Savez u mojoj krvi. Ovo činite kad god pijete, meni na spomen." Doista, kad god jedete ovaj kruh i pijete čašu, smrt Gospodnju navješćujete dok on ne dođe.



Evanđelje: Iv 13,1-15

Bijaše pred blagdan Pashe. Isus je znao da je došao njegov čas da prijeđe s ovoga svijeta Ocu, budući da je ljubio svoje, one u svijetu, do kraja ih je ljubio. I za večerom je đavao već bio ubacio u srce Judi Šimuna Iškariotskoga da ga izda. A Isus je znao da mu je Otac sve predao u ruke i da je od Boga izišao te da k Bogu ide pa usta od večere, odloži haljine, uze ubrus i opasa se. Nalije zatim vodu u praonik i počne učenicima prati noge i otirati ih ubrusom kojim je bio opasan. Dođe tako do Šimuna Petra. A on će mu: "Gospodine! Zar ti da meni pereš noge?" Odgovori mu Isus: "Što ja činim, ti sada ne znaš, ali shvatit ćeš poslije." Reče mu Petar: "Nećeš mi prati nogu nikada!" Isus mu odvrati: "Ako te ne operem, nećeš imati dijela sa mnom." Nato će mu Šimun Petar: "Gospodine, onda ne samo noge, nego i ruke i glavu!" Kaže mu Isus: "Tko je okupan, ne treba drugo da opere nego noge - i sav je čist! I vi ste čisti, ali ne svi!" Jer znao je tko će ga izdati. Stoga je i rekao: "Niste svi čisti." Kad im dakle opra noge, uze svoje haljine, opet sjede i reče im: "Razumijete li što sam vam učinio? Vi me zovete Učiteljem i Gospodinom. Pravo velite jer to i jesam! Ako dakle ja - Gospodin i Učitelj - vama oprah noge, treba da i vi jedni drugima perete noge. Primjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama učinih."



Gospodine, znao si da je došao Tvoj čas, da prijeđeš s ovoga svijeta Ocu, ali budući da si ljubio svoje učenike, do kraja si ih ljubio, te si uzeo praonik i počeo im prati noge. Uz toliku ljubav što si upravo te večeri ustanovio svetu Euharistiju i ostavio nam svima hranu za vječni život, po kojoj si trajno s nama povezan. Isuse, svojim učenicima si u poniznoj gesti pranja nogu želio pokazati da ih želiš obasuti svojom ljubavlju, želiš im služiti. Njihov autoritet, Gospodin u punom smislu riječi, a ipak se saginješ pred svakim učenikom i činiš ono što se smatralo činom sluge ili roba, poručuješ mu tom gestom da smije s Tobom računati, da mu se stavljaš na raspolaganje, želiš svakome reći da ga toliko ljubiš da ćeš biti sretan ako dopusti da mu učiniš i najmanju, najponizniju uslugu.
U vremenima u kojima živimo često puta svatko od nas želi biti nešto vrijedniji od drugog, želi biti iznad ostalih, želi da ga cijene i očekujemo priznanja. Gospodine, pozivaš nas na poniznost, pozivaš na služenje. Svojim primjerom pokazuješ nam kako trebamo činiti jedni drugima, želiš da Te upravo shvatimo u ovoj gesti, i jedino tako ćemo razumjeti da tko želi nešto vrijediti, neka se stavi u službu drugima. Upravo veliki Četvrtak nas poziva da okrijepljeni Otajstvom Euharistije možemo spremno prihvatiti služiti drugima, a to ćemo Isuse jedino moći ako Ti dođeš u naše srce i ako budemo imali udijela s Tobom.

08 travnja 2009

Isusovi posljednji trenuci na zemlji

Kviz

Isusovi posljednji trenuci na zemlji

Velika Srijeda

1. čitanje: Iz 50, 4-9

Gospod Jahve dade mi jezik vješt da znam riječju krijepiti umorne. Svako jutro on mi uho budi da ga slušam kao učenici. Gospod Jahve uši mi otvori: ne protivih se niti uzmicah. Leđa podmetnuh onima što me udarahu, a obraze onima što mi bradu čupahu, i lica svojeg ne zaklonih od uvreda ni od pljuvanja. Gospod mi Jahve pomaže, zato se neću smesti. Zato učinih svoj obraz k'o kremen i znam da se neću postidjeti. Blizu je onaj koji mi pravo daje. Tko će se pravdati sa mnom? Iziđimo zajedno! Tko je protivnik moj u parnici? Nek' mi se približi! Gle, Gospod mi Jahve pomaže, tko će me osuditi? Svi će se oni k'o haljina izlizati, moljac će ih razjesti.


Psalam 69,8-10. 21-22. 31. 33-34

Po velikoj dobroti svojoj, Gospodine, ti me usliši u vrijeme milosti.

Jer zbog tebe podnesoh pogrdu,
i stid mi pokri lice.
Tuđinac postadoh braći
i stranac djeci majke svoje.
Jer me izjela revnost za Dom tvoj
i poruge onih koji se rugaju tebi padoše na me.

Po velikoj dobroti svojoj, Gospodine, ti me usliši u vrijeme milosti.

Ruganje mi slomilo srce i klonuh;
čekao sam da se tko sažali nada mnom, ali ga ne bi;
i da me tko utješi, ali ga ne nađoh.
U jelo mi žuči umiješaše,
u mojoj me žeđi octom napojiše.

Po velikoj dobroti svojoj, Gospodine, ti me usliši u vrijeme milosti.

Božje ću ime hvaliti popijevkom,
hvalit ću ga zahvalnicom.
Gledajte, ubogi, i radujte se,
nek' vam oživi srce, svima koji Boga tražite.
Jer siromahe Jahve čuje,
on ne prezire sužanja svojih.

Po velikoj dobroti svojoj, Gospodine, ti me usliši u vrijeme milosti.


Evanđelje: Mt 26,14-25

Tada jedan od dvanaestorice, zvan Juda Iškariotski, pođe glavarima svećeničkim i reče: "Što ćete mi dati i ja ću vam ga predati." A oni mu odmjeriše trideset srebrnjaka. 16Otada je tražio priliku da ga preda. Prvoga dana Beskvasnih kruhova pristupiše učenici Isusu i upitaše: "Gdje hoćeš da ti pripravimo te blaguješ pashu?" On reče: "Idite u grad tomu i tomu i recite mu: 'Učitelj veli: Vrijeme je moje blizu, kod tebe slavim pashu sa svojim učenicima.'" I učine učenici kako im naredi Isus i priprave pashu. Uvečer bijaše Isus za stolom s dvanaestoricom. I dok su blagovali, reče: "Zaista, kažem vam, jedan će me od vas izdati." Silno ožalošćeni, stanu mu jedan za drugim govoriti: "Da nisam ja, Gospodine?" On odgovori: "Onaj koji umoči sa mnom ruku u zdjelu, taj će me izdati. Sin Čovječji, istina, odlazi kako je o njemu pisano, ali jao čovjeku onomu koji predaje Sina Čovječjega. Tomu bi čovjeku bolje bilo da se ni rodio nije." A Juda, izdajnik, prihvati i reče: "Da nisam ja, učitelju?" Reče mu: "Ti kaza."



Apostoli su se upitali "Da nisam ja Gospodine?", kada si im rekao: "Zaista, kažem vam, jedan će me od vas izdati." Gospodine, znao si da će Te jedan od učenika izdati, jedan od najbližih, od onih u koje imaš povjerenje. Nažalost, svjedoci smo da se danas sve više događa da ljudi vide drugoga samo kad im nešto treba, ne iz iskrene ljubavi i potrebe jednoga za drugim, i upravo zato su spremni zaboraviti sve dobro koje im je učinjeno, i u stanju su nanijeti ogromnu bol. Isuse, doživljavaš razočarenje koje je tako bolno, a toliko blizu ljudskim patnjama, i u tome si htio biti nama jednak, možemo zato biti sigurni da ćeš nas razumjeti u ovakvim situacijama, kad nas drugi izdaju. Ali i u tom trenutku izdaje, Ti si ipak onaj koji beskrajno ljubi, ne reagiraš poput nas u trenutku izdaje, bijesom, ljutnjom, mržnjom na izdajnika, nego Ti je žao onoga tko Te izdao, i sasvim smireno odgovaraš na njegov upit, premda je to bolno i radi se o velikom razočarenju. Zanimljiva je i reakcija apostola, svi su se upitali: "Da nisam ja Gospodine?" Upravo ovo pitanje je izazov za sve nas, u osobnom preispitivanju, da nisam ja onaj koji je izdao svoju vjeru, koji je zaboravio što si za mene podnio, pretrpio, otkupio me svojom krvlju, svojom mukom i uskrsnućem, a ja u svojoj nezahvalnosti zaboravljam na to, izdajem Te svojim grijesima. Oprosti mi Isuse. Po velikoj dobroti svojoj, Gospodine, ti me usliši u vrijeme milosti.