Image and video hosting by TinyPic
NA OVOM BLOGU ŽELIM IZNOSITI NEKA SVOJA RAZMIŠLJANJA, I RAZMATRATI O NEKIM TEMAMA VEZANIM ZA KATOLIČKU DUHOVNOST.

27 siječnja 2008

3. Nedjelja kroz godinu



1. čitanje: Iz 8,23-9,3

U prvo vrijeme Gospodin obescijeni zemlju Zebulunovu i zemlju Naftalijevu, al' u vrijeme posljednje on će proslaviti Put uz more, s one strane Jordana - Galileju pogansku.
Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku; one što mrklu zemlju obitavahu svjetlost jarka obasja. Ti si radost umnožio, uvećao veselje, i oni se pred tobom raduju kao što se ljudi raduju žetvi, k'o što kliču kad se dijeli plijen. Teški jaram njegov, prečku što mu pleća pritiskaše, šibu njegova goniča slomi kao u dan midjanski.


Ps 27,1.4.13-14

Davidov.

Jahve mi je svjetlost i spasenje:
koga da se bojim?
Jahve je štit života moga:
pred kime da strepim?

Gospodin mi je svjetlost i spasenje

Za jedno molim Jahvu,
samo to ja tražim:
da živim u Domu Jahvinu
sve dane života svoga,
da uživam milinu Jahvinu i
Dom njegov gledam.

Gospodin mi je svjetlost i spasenje

Vjerujem da ću uživati
dobra Jahvina u zemlji živih.
U Jahvu se uzdaj, ojunači se,
čvrsto nek' bude srce tvoje:
u Jahvu se uzdaj!

Gospodin mi je svjetlost i spasenje


2. čitanje: 1 Kor 1,10-13.17

Zaklinjem vas, braćo, imenom Gospodina našega Isusa Krista: svi budite iste misli; neka ne bude među vama razdora, nego budite savršeno istog osjećanja i istog mišljenja. Jer Klojini mi, braćo moja, o vama rekoše da među vama ima svađa. Mislim to što svaki od vas govori: "Ja sam Pavlov", "A ja Apolonov", "A ja Kefin", "A ja Kristov". Zar je Krist razdijeljen? Zar je Pavao raspet za vas? Ili ste u Pavlovo ime kršteni? Jer ne posla me Krist krstiti, nego navješćivati evanđelje, i to ne mudrošću besjede, da se ne obeskrijepi križ Kristov.


Evanđelje: Mt 4,12-25

A čuvši da je Ivan predan, povuče se u Galileju. Ostavi Nazaret te ode i nastani se u Kafarnaumu, uz more, na području Zebulunovu i Naftalijevu da se ispuni što je rečeno po proroku Izaiji: Zemlja Zebulunova i zemlja Naftalijeva, Put uz more, s one strane Jordana, Galileja poganska – narod što je sjedio u tmini svjetlost vidje veliku; onima što mrkli kraj smrti obitavahu svjetlost jarka osvanu. Otada je Isus počeo propovijedati: "Obratite se jer približilo se kraljevstvo nebesko!" Prolazeći uz Galilejsko more, ugleda dva brata, Šimuna zvanog Petar i brata mu Andriju, gdje bacaju mrežu u more; bijahu ribari. I kaže im: "Hajdete za mnom, učinit ću vas ribarima ljudi!" Oni brzo ostave mreže i pođu za njim. Pošavši odande, ugleda druga dva brata, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana: u lađi su sa Zebedejem, ocem svojim, krpali mreže. Pozva i njih. Oni brzo ostave lađu i oca te pođu za njim.
I obilazio je Isus svom Galilejom naučavajući po njihovim sinagogama, propovijedajući Evanđelje o Kraljevstvu i liječeći svaku bolest i svaku nemoć u narodu. I glas se o njemu pronese svom Sirijom. I donosili su mu sve koji bolovahu od najrazličitijih bolesti i patnja - opsjednute, mjesečare, uzete - i on ih ozdravljaše. Za njim je pohrlio silan svijet iz Galileje, Dekapola, Jeruzalema, Judeje i Transjordanije.


Isuse, narod što je sjedio u tmini svjetlost vidje veliku; onima što mrkli kraj smrti obitavahu svjetlost jarka osvanu. Pozivaš nas da se obratimo i vjerujemo evanđelju, da idemo za Tobom. Tvoji učenici su ostavili svoje mreže i pošli za Tobom, pomozi nam da ne odgađamo slijediti Te, i opredjelimo se za Tebe. Učini i nas apostolima, da svojim životom privlačimo ljude k Tebi. I, danas Isuse, u našoj sredini ima bolesti, više nego ikada, bolesti tijela, ali najgore su bolesti duha, kada čovjek ne želi mijenjati sebe, kad se ne želi obratiti. Mnogo je onih koji ne žele priznati svoj grijeh, obratiti se i povjerovati evanđelju. Ti si Gospodine, liječio svaku bolest i nemoć u narodu, ozdravi ljudska srca, da Te mogu slijediti. Gospodine, pomozi nam da pridonosimo djelu Tvoga spasenja, učini nas širiteljima svog evanđelja, u svakodnevnom životu. Neka za Tobom pohrle mnogi sa svih strana Svijeta.



Get this widget | Track details | eSnips Social DNA

25 siječnja 2008

Obraćenje Sv. Pavla


1. čitanje: Dj 22,3-16

"Ja sam Židov, rođen u Tarzu cilicijskom, ali odrastao u ovom gradu, do nogu Gamalielovih odgojen točno po otačkom Zakonu; bijah revnitelj Božji kao što ste svi vi još danas. Ovaj sam Put na smrt progonio, u okove bacao i predavao u tamnice muževe i žene, kako mi to može posvjedočiti i veliki svećenik i sve starješinstvo. Od njih sam i pisma dobio za braću u Damasku pa se zaputio da i one ondje okovane dovedem u Jeruzalem da se kazne." "Dok sam tako putovao i približavao se Damasku, s neba me oko podneva iznenada obasja svjetlost velika. Sruših se na tlo i začuh glas što mi govoraše: 'Savle, Savle, zašto me progoniš?' Ja odgovorih: 'Tko si, Gospodine?' Reče mi: 'Ja sam Isus Nazarećanin koga ti progoniš.' Oni koji bijahu sa mnom svjetlost doduše primijetiše, ali ne čuše glasa Onoga koji mi govoraše. Rekoh nato: 'Što mi je činiti, Gospodine?' Gospodin će mi: 'Ustani, pođi u Damask i ondje će ti se reći što ti je određeno učiniti.' Kako od sjaja one svjetlosti obnevidjeh, pratioci me povedoše za ruku te stigoh u Damask." "Neki Ananija, čovjek po Zakonu pobožan i na dobru glasu u Židova ondje nastanjenih - dođe k meni, pristupi mi i reče: 'Savle, brate, progledaj!' I ja se u taj čas zagledah u nj. A on će: 'Bog otaca naših predodredi te da upoznaš volju njegovu, da vidiš Pravednika i čuješ glas iz usta njegovih jer bit ćeš mu pred svim ljudima svjedokom onoga što si vidio i čuo. I što sad oklijevaš? Ustani, krsti se i operi grijehe svoje, prizivljući Ime njegovo!'"


Ps 117,1-2

Aleluja! Hvalite Jahvu,
svi puci, slavite ga, svi narodi!
Silna je prema nama ljubav njegova,
i vjernost Jahvina ostaje dovijeka!

Pripjevni psalam: Idite po svem svijetu, propovijedajte Evanđelje!


Evanđelje Mk 16,15-18

I reče im: "Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju. Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se, a tko ne uzvjeruje, osudit će se. A ovi će znakovi pratiti one koji uzvjeruju: u ime će moje izganjati zloduhe, novim će jezicima zboriti, zmije uzimati; i popiju li što smrtonosno, ne, neće im nauditi; na nemoćnike će ruke polagati, i bit će im dobro."


Crkva 25. siječnja slavi obraćenje svetog Pavla. Tog dana završava i Molitvena osmina za jedinstvo kršćana, koja počinje 18. siječnja.

Papa Benedikt XVI, prvog dana ovogodišnje osmine za jedinstvo kršćana, primio je ekumensko izaslanstvo Finske, i istaknuo kako zajednička molitva kršćana predstavlja "kraljevska vrata ekumenizma" i dijaloga među kršćanima, bez kojega – kako je rekao – sadašnja Europa ne može biti. U toj osmini kršćani mole za jedinstvo. Naravno da za jedinstvo kršćana treba moliti stalno, a ne samo tjedan dana u godini. Međutim, jedinstvo će se u potpunosti ostvariti kad će katolici, pravoslavni i protestanti imati zajedničku euharistiju, tj. kada će Istočna i Zapadna Crkva u zajedničkom slavlju slaviti istu euharistiju.

Papa Ivan Pavao II služio je 06. 05. 2001. misno slavlje na stadionu u Damasku. Papa je u propovijedi kazao kako je došao u Damask oživjeti spomen na obraćenje Svetog Pavla na putu u taj grad, kamo je krenuo uhititi sve koji ispovijedaju Kristovo ime . Pod utjecajem susreta s uskrslim Kristom doživljava preobražaj i od progonitelja postaje apostol, od protivnika evanđelja misionar, kazao je papa i zahvalio crkvenim predstavnicima na srdačnom dočeku, napose patrijarhu i biskupima grčkomelhitske katoličke crkve, te kardinalima, patrijarsima, svećenicima i vjernicima svih katoličkih zajednica u Siriji i drugim zemljama tog dijela svijeta. Napose je pozdravio sirijske državne vlasti te predstavnike muslimanske zajednice . Sveti Otac je napomenuo da je susret s Kristom radikalno promijenio Pavlov život i otvorio ga božanskoj istini. Primivši krštenje Pavao je počeo nasljedovati Krista, postao mu je sličan, život mu se promijenio. Svoju je radost našao u vjeri i pouzdanju u onoga koji ga je iz tame pozvao u svjetlo, ono koje crkva prenosi svijetu i po kojem su svi kršteni u Kristovu smrt i uskrsnuće primili Božje prosvjetljenje i postali djeca svjetla. Papa je spomenuo kako je sveti Pavao imao bitnu ulogu u navještanju evanđelja izvan granica Isusove domovine.

Apostol Pavao, do obraćenja zvao se Savao bio je osvjedočeni progonitelj kršćana. Prilikom kamenovanja sv. Stjepana, Stjepanovu odjeću su odložili pored njega. Na putu u Damask da i tu rastjera kršćane, Gospodin Isus obratio sam mu se, i oborio ga s konja na zemlju jakim bljeskom svjetlosti, pri čemu je Savao oslijepio, i riječima: "Savle, Savle, zašto me progoniš? " Savao odvrati: "Tko si ti, Gospodine?", a glas odvrati: "Ja sam Isus koga ti progoniš." U Damasku je pošao k Ananiji, koji mu je vratio vid položivši na nj ruke. Tada se krstio. Dotadašnji je Savao, veliki progonitelj kršćanstva, izvanrednim Božjim zahvatom, postao Pavao. Učeni filozof, najveći propovjednik Kristova evanđelja svih vremena. Pisac poslanica. Pisac veličanstvenog Hvalospjeva ljubavi. Učitelj i apostol naroda. Propješačio je Malom Azijom i Grčkom, sve do Rima propovijedajući Radosnu vijest spasenja svim ljudima. Kristov svjedok do smrti koju je mučenički podnio za cara Nerona, kao i sveti Petar, u Rimu oko 65. godine.

Gospodine Isuse, i danas nažalost ima ljudi, koji nastoje obezvrijediti vrijednosti kršćanskog života, umjesto kulture ljubavi siju kulturu smrti, zabljesni ih poput Savla bljeskom svoje svjetlosti, ogrij njihova otvrdla srca svojom nesebičnom ljubavi. I, učini da poput Savla, od susreta s Tobom, uskrslim Kristom, dožive preobražaj i od progonitelja postanu apostoli, od protivnika evanđelja, misionari. Ujedno te molim, Gospodine, da se ostvari jedinstvo kršćana, a ono će se u potpunosti ostvariti kad će katolici, pravoslavni i protestanti imati zajedničku euharistiju, tj. kada će Istočna i Zapadna Crkva u zajedničkom slavlju slaviti istu euharistiju. A, svoj puk, narod tebi stečen, da posvuda navješta Tvoja silna djela, jer si nas iz tame, pozvao u svoje divno svjetlo, molim podaj, da se neprestano obraćamo i obnavljamo cijeli život u hodu za Tobom, vječnim i živim Bogom. Daj nam milost da slijedimo primjer apostola Pavla, i svojim životom svjedočimo i naviještamo evanđelje svemu stvorenju. Neka zahvati naše misli, usne i srce, prema svima koje susrećemo, HVALOSPJEV LJUBAVI.





Get this widget | Track details | eSnips Social DNA

24 siječnja 2008

Slobodna Dalmacija - Reagiranja 24. 01. 2008.







Slobodna Dalmacija 17. 01. 2008.

NOVOSTI

Bunt na sveučilištu Predrag Matvejević, profesor s rimske
La Sapienze gdje je papi onemogućeno držanje govora:

I Bozaniću bih zabranio nastup

Ratzingera bih volio slušati o temama gdje je stručnjak, ali ga ne bih pozvao na obilježavanje početka akademske godine. U takvoj prilici to ne bih dopustio ni Bozaniću na Zagrebačkom sveučilištu

PIŠE SNJEŽANA GAZDE

Vidio sam na televiziji lica nekolicine svojih studenata i moram vam kazati da su me obradovali - kazao nam je Predrag Matvejević, profesor na rimskom sveučilištu La Sapienza, najvećem europskom hramu znanja na kojemu papi Benediktu XVI. ovih dana nije bilo dopušteno govoriti.
Matvejević se u Rim tek vratio sa studijskog boravka u Bariju, pa je “studentsku okupaciju rektorata”, prosvjede protiv Papina dolaska na sveučilišnu svečanost otvaranja nove akademske godine pratio kao i svi ostali - preko medija. A onu “obradovanost” s početka ovako objašnjava:
- Ja bih svakako pozvao papu Benedikta XVI. da održi predavanje studentima, ali iz njegovih kompetencija, iz teologije ili možda njemačke filozofije, ali ga ne bih pozvao na obilježavanje početka akademske godine.

Proces Galileu

Znate, surađivao sam s njim u jednoj hrestomatiji o laicitetu koju je objavila rimska “Repubblica”, on je iznimno obrazovan teolog. I o tome bih ga volio slušati. Ali...
Otvaranje akademske godine je sveučilišni događaj na kojemu, procijenili su kolege profesori koji su se pobunili, nije primjereno da Ratzinger govori.
Zbog više razloga, nabrojit ću vam samo neke: - suprotstavlja se ideji da se u svećenstvo primaju i žene, odbija razgovor o celibatu, vrlo oštro govori protiv homoseksualaca, nastoji da se zabrani pobačaj u Italiji pod egidom ukidanja smrtne kazne - kaže Matvejević.
Pojašnjava kako su rimski profesori i studenti Papi posebno spočitnuli izjavu o Galileu, o tome da je proces protiv njega bio fer i pravedan. Oni nisu zaboravili papu Wojtylu koji se prije gotovo tri desetljeća ispričao svijetu za bol koju je Crkva nanijela Galileu, 347 godina od osude tog znanstvenika.

Priznao grešku

- Ivan Pavao II. je izjavio kako je Crkva pogriješila, a takvu Ratzingerovu izjavu nisam pročitao nigdje, ali jesam onu sa sveučilišta u Regensburgu kako je “islam religija bez duhovnosti” koju je kasnije sva silna vatikanska diplomacija pokušavala “pojasniti i ublažiti”.
Ja vjerujem da Ratzinger misli kako je proces Galileu tragičan, ali to mora on osobno reći, ne preko tuđih citata - kaže Matvejević.
Na opasku o tome kako bi se sveučilište trebalo ponašati po onoj Voltaireovoj o pravu na iskazivanje drukčijeg mišljenja, Matvejević uzvraća kako mu nitko nije zabranio govoriti, ali vrijeme i mjesto nije pogođeno.
Uostalom, profesor kaže kako ni kardinalu Bozaniću on ne bi dopustio govoriti na Zagrebačkom sveučilištu o prigodi početka školske godine, jer je sveučilište kao bastion znanja i slobode odvojeno od Crkve, koja je, pak, za dijalog dobrodošla.
A da je Matvejević čovjek dijaloga dokaz je što je u ona “olovna vremena” kao predsjednik Pen kluba u članstvo primio dvojicu istaknutih svećenika teologa.

Napad na homoseksualce

•• Papa vrlo ošto govori protiv homoseksualaca, na što sam ja izjavio na jednom seminaru kako su Papine homofobne riječi izrečene u vatikanskoj Sikstinskoj kapeli pod jednim od najljepših svodova koje je oslikao - Michelangelo homosleksualac, kako je možda najfascinantnija “Posljednja večera” djelo još jednog homoseksualca - Da Vincija, da su Carravagiove scene iz Svetoga pisma - rad homoseksualca, da su stihovi Torqauata Tassa - riječi homoseksualca... Kao što se kod nas ne zna i da je velikan Tesla koji je promijenio svijet također homoseksualac - veli Matvejević.

Odlazak u mirovinu

•• Profesor Predrag Matvejević nakon impozantne sveučilišne karijere odlazi u mirovinu, no neće “o klin objesiti katedru” jer već bilježi pozive za gosta predavača na silnim svjetskim sveučilištima. No, na njih će s proljeća putovati iz Zagreba. Nakon 17 godina izgnanstva za koje se odlučio nakon što je dobio prilično jasnu poruku - tri metka ispaljena su u njegov poštanski sandučić, a verbalne prijetnje i ne pamti - Matvejević se vraća kući, gdje će nastaviti raditi.



Slobodna Dalmacija 24. 01. 2008.

TRIBINA

iz drugog kuta osvrt na teološke lekcije Predraga Matvejevića

Izljevi mržnje s rimskog
sveučilišta ‘La Sapienza

Ne znamo čime smo mi vjernici zaslužili poseban privilegij da nam u Vašem cijenjenom listu veoma često teološke lekcije drže osobe kojima je, nažalost, antiteologija, odnosno protuvjera, žila kucavica. Srcedrapeteljno je slušati kako Predrag Matvejević, profesor “La Sapienze”, koju je – zbog istine napominjemo – utemeljio papa u 14. st., poručuje Benediktu XVI., koji ga ne samo na znanstvenom polju monteverestovski nadmašuje, da ga ne bi pozvao na obilježavanja početka akademske godine.
Budući da prof. Matvejević poznaje kratkoću izražaja narodne mudrosti, na to njegovo veleumovanje odgovaramo: “Odgoji sirotu na svoju sramotu!” Čudno je zašto Predrag, nakon što su, tako tvrdi, tri metka ispaljena u njegovu poštansku kutiju u Hrvatskoj, nije otišao u ideološki bliže zemlje: majčicu Rusiju, sestricu Kinu, bratsku Kubu, nego na “truli zapad”. Čini se da je svim ideolozima Matvejevićevih razina najdraži produkt kapitalističke filozofije – konvertibilni novac koji je, zahvaljujući fami stvorenoj oko njega i s njime, zaradio u količinama koje bi, da je ostao u Hrvatskoj, mogao samo sanjati.
Parafraziram njegovu prvu rečenicu iz članka njemu u čast (SD, 17. 1. 2008., str. 10.) kako je obradovan dok gleda bijednu šačicu svojih studenata kako čine nered protiv Papina dolaska na “Sapienzu”.
Dakle, i ja sam, kao i uvijek u društvu, na izravnim prijenosima talijanske TV gledao te studente i ne mogu ne ponoviti komentar jedne djevojke odlikašice: “Face ovih studenata su sve drogaške!” (Sic!).
Tri dana sam promatrao rasprave o tome što je učinio premali promil studenata i to uglavnom fizičara sa 67 predavača (na sveučilištu ih ima pet tisuća) i uživao kako i vjernici i ateisti ističu kako je ta gesta na “La Sapienzi” nedostojna jednog sveučilišta, jer je taj čin ujedno nanio neizmjeran udarac kulturi talijanskog društva. Potpunu potporu Papi izrazili su: predsjednik Italije Giorgio Napolitano, premijer Romano Prodi, a nedjeljno neočekivano veliko mnoštvo također je reklo svoje.
Predraže, jeste li pročitali Papin govor protiv kojeg ste ustali Vi i vaši studenti? Bi li marksistička ideologija bila u stanju nešto takva napisati, a kamoli ostvariti? Na kraju valja izraziti čuđenje nad izostankom čuda da se u svim tim izljevima nezatomljene Sapienza-mržnje nije čuo, a morao je – još jedan teolog, svećenik i sociolog te u posljednje vrijeme i korifej tzv. etičkog foruma?! No, bojim se da će “forum”, ako se ipak oglasi, najprije morati dirnuti vlastite “veličine”. A to nije nimalo ugodno, zar ne?

DON ANĐELKO KAĆUNKO
ZAGREB





Štovani Don Anđelko, potpuno se slažem s Vašim komentarom, odlično ste odgovorili dotičnoj osobi bez morala. Slažem se s svakom vašom napisanom riječi.

20 siječnja 2008

2. nedjelja kroz godinu



1. čitanje: Iz 49,3.5-6

Rekao mi: “Ti si Sluga moj, Izraele, u kom ću se proslaviti!” Proslavih se u očima Jahvinim, Bog moj bijaše mi snaga. I reče mi: “Premalo je da mi budeš Sluga, da podigneš plemena Jakovljeva i vratiš Ostatak Izraelov, nego ću te postaviti za svjetlost narodima, da spas moj do nakraj zemlje doneseš.”


Ps 40,2.4.7-9.10

Uzdah se u Jahvu uzdanjem silnim,
i on se k meni prignu i usliša vapaj moj.
U usta mi stavi pjesmu novu,
slavopoj Bogu našemu.

Evo dolazim, Gospodine, vršiti volju tvoju!

Vidjet će mnogi i strah će ih obuzeti:
uzdanje će svoje staviti u Jahvu.
Nisu ti mile ni žrtve ni prinosi,
nego si mi uši otvorio:
paljenice ni okajnice ne tražiš.

Evo dolazim, Gospodine, vršiti volju tvoju!

Tada rekoh: “Evo dolazim!
U svitku knjige piše za mene:
Milje mi je, Bože moj, vršit volju tvoju,
Zakon tvoj duboko u srcu ja nosim.”

Evo dolazim, Gospodine, vršiti volju tvoju!

Tvoju ću pravdu naviještat`
u velikom zboru, i usta svojih zatvoriti neću,
o Jahve, sve ti je znano.

Evo dolazim, Gospodine, vršiti volju tvoju!


2. čitanje: 1 Kor 1,1-3

Pavao, po Božjoj volji pozvan za apostola Krista Isusa, i brat Sosten Crkvi Božjoj u Korintu - posvećenima u Kristu Isusu, pozvanicima, svetima, sa svima što na bilo kojemu mjestu prizivlju ime Isusa Krista, Gospodina našega, njihova i našega. Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista!


Evanđelje: Iv 1,29-34

Sutradan Ivan ugleda Isusa gdje dolazi k njemu pa reče: "Evo Jaganjca Božjega koji odnosi grijeh svijeta!" To je onaj o kojem rekoh: Za mnom dolazi čovjek koji je preda mnom jer bijaše prije mene!" "Ja ga nisam poznavao, ali baš zato dođoh i krstim vodom da se on očituje Izraelu." I posvjedoči Ivan: "Promatrao sam Duha gdje s neba silazi kao golub i ostaje na njemu. Njega ja nisam poznavao, ali onaj koji me posla vodom krstiti reče mi: `Na koga vidiš da Duh silazi i ostaje na njemu, to je onaj koji krsti Duhom Svetim. I ja sam to vidio i svjedočim: on je Sin Božji."


Kod Isusova krštenja sva četiri evanđelista govorili su o silasku Duha Svetoga na Isusa. Mnogi od nas sam spomen Duha Svetoga, doživljavaju ga u prilici goluba, ali treba razumjeti da je to samo slika, simbol, a me utjelovljenje Duha Svetog. Do susreta s Kristom, trebamo ga osjetno doživjeti u sebi, shvatiti da dolazi kroz susrete s ljudima koji posjeduju Duha Svetoga. To su nosioci Duha, članovi Crkve, posebno oni kojima je dana vlast i milost da djeluju u Crkvi. Duh se pojavljuje u njima i po njima. Oni su, istina, podložni grijehu. Čovjek je tako u isto vrijeme i zapreka i posrednik Duha. Prostor u kojem se ostvaruje prisutnost Duha je zajednica, Crkva. Kroz Crkvu doživljavamo Duha i vezani smo s Kristom. To doživljavamo posebno u euharistijskom slavlju, u kojem Isus Krist “snagom Duha Svetoga” okuplja svoj narod da “od istoka sunčanog do zapada prinosi čistu žrtvu Imenu njegovu” Duh Sveti, kao u navještenju Gospodinovu, i kod svete mise silazi nad darove i pretvara kruh i vino u Tijelo i Krv, Gospodina našega Isusa Krista. U svakoj misi “ispunja nas Duh Sveti”, da budemo u Kristu “jedno tijelo i jedan duh”. Duh Sveti u Crkvi, kao i u svakom pojedincu, ima istu ulogu kao i u Presvetom Trojstvu - On je veza ljubavi. Tako i u Crkvi i u svakom vjerniku djeluje po ljubavi, koja je istinit i siguran znak da Duh Sveti djeluje u nama. Tako u Duhu i naše djelovanje postaje slava Ocu po Sinu. Isuse, Jaganjče Božji, pomozi mi da ustrajem u nasljedovanju i neprestanu upoznavanju tebe, čineći moju sliku o tebi još bogatijom.




17 siječnja 2008

Sveti Antun Opat


1. čitanje: 1 Sam 4,1-11

Prva knjiga o Samuelu
U ono vrijeme skupiše Filistejci vojsku protiv Izraela. Izraelci iziđoše pred njih da se pobiju i utaboriše se kod Eben Haezera, dok su Filistejci udarili tabor kod Afeka. Filistejci se svrstaše u bojni red protiv Izraela i nasta žestoka bitka. Izrael podleže Filistejcima: oko četiri tisuće ljudi pogibe na bojištu, na otvorenu polju. Kad se narod vratio u tabor, rekoše starješine Izraelove: “Zašto je Jahve dopustio da nas Filistejci danas pobijede? Pođimo u Šilo po Kovčeg saveza Jahvina neka dođe u našu sredinu i spasi nas iz ruku naših neprijatelja.” Narod posla ljude u Šilo i donesoše odande Kovčeg saveza Jahve nad vojskama, koji stoluje nad kerubinima; oba sina Elijeva, Hofni i Pinhas, dođoše kao pratioci Kovčega. Kad je Kovčeg Jahvin stigao u tabor, sav Izrael podiže gromki poklik, od kojega odjeknu zemlja. Filistejci čuše taj gromki poklik i zapitaše: “Što znači taj gromki poklik u taboru Hebreja?” I shvatiše da je Kovčeg Jahvin stigao u njihov tabor. Tada Filistejce obuze strah jer su govorili: “Bog je došao u tabor!” I povikaše: “Jao nama! Tako nije bilo dosad. Jao nama! Tko će nas izbaviti iz ruke toga silnog Boga? To je onaj koji je udario Egipat svakojakim nevoljama. Ohrabrite se i budite junaci, Filistejci, da ne postanete robovi Hebrejima kao što su oni bili robovi vama; budite junaci i borite se!” Tada Filistejci zametnuše bitku, Izraelci biše potučeni i pobjegoše svaki u svoj šator. Poraz je bio silan, jer je trideset tisuća pješaka poginulo na izraelskoj strani. I Kovčeg Božji bi otet, i oba sina Elijeva poginuše, Hofni i Pinhas.


Ps 44,10-11.14-15.25-26

A sad si nas odbacio i posramio nas
i više ne izlaziš, Bože, sa četama našim.
Pustio si da pred dušmanima uzmaknemo,
i opljačkaše nas mrzitelji naši.

Izbavi nas, Gospodine, radi ljubavi svoje!

Učinio si nas ruglom susjedima našim,
na podsmijeh i igračku onima oko nas.
Na porugu smo neznabošcima,
narodi kimaju glavom nad nama.

Izbavi nas, Gospodine, radi ljubavi svoje!

Zašto lice svoje sakrivaš,
zaboravljaš bijedu i nevolju našu?
Jer duša nam se u prah raspala,
trbuh nam se uza zemlju prilijepio.

Izbavi nas, Gospodine, radi ljubavi svoje!


Evanđelje: Mk 1,40-45

I dođe k njemu neki gubavac, klekne i zamoli: "Ako hoćeš, možeš me očistiti!" Isus ganut pruži ruku, dotače ga se pa će mu: "Hoću, budi čist!" I odmah nesta s njega gube i očisti se. Isus se otrese na nj i odmah ga otpravi riječima: "Pazi, nikomu ništa ne kazuj, nego idi, pokaži se svećeniku i prinesi za svoje očišćenje što propisa Mojsije, njima za svjedočanstvo." Ali čim iziđe, stane on uvelike pripovijedati i razglašavati događaj tako da Isus više nije mogao javno ući u grad, nego se zadržavao vani na samotnim mjestima. I dolažahu k njemu odasvud.


Iako nam je ovaj sveti pustinjak vremenski veoma daleko, njegova slava nije ipak potamnjela sve do danas. Čitava Crkva slavi mu svake godine spomendan, a pobožni mu se narod utječe u raznim potrebama. Svoju popularnost sv. Antun duguje dijelom i svom životopiscu sv. Atanaziju, no o njemu su pisali i najveći sveti oci: Jeronim i Augustin.

Antun je potjecao iz Kome u srednjem Egiptu. Ondje se rodio oko godine 250., kad je Crkva proživljavala veliko progonstvo za cara Decija. Njegovi su roditelji bili bogati i ugledni građani. No i on je svojom životnom mudrošću i duhovnom izgrađenošću brzo stekao ugled pa su ga mnogi u važnim stvarima pitali za savjet. Svoju mudrost crpio je iz čitanja Svetoga pisma. Božja riječ ga je sve više zahvaćala i pozivala na potpunu savršenost.

Dajmo sad riječ njegovu životopiscu sv. Atanaziju! On piše: "Poslije smrti roditelja, ostavši sam s veoma mladom sestricom, Antun je s osamnaest ili dvadeset godina imao na brizi kuću i sestru. Još nije bilo od smrti roditelja prošlo ni šest mjeseci kad je po običaju išao na službu u dom Gospodnji te je u sebi razmišljao zbog čega su apostoli ostavivši sve pošli za Spasiteljem i tko su bili oni u Djelima apostolskim što su prodavali svoj posjed, a novac donosili pred noge apostolima da se dijeli potrebnima te koja im je i kolika nada pohranjena na nebesima? Premišljajući to u sebi, uđe u crkvu i dogodi se da se tada čitalo Evanđelje te začu Gospodina gdje kaže onom bogatašu: 'Ako želiš biti savršen, hajde prodaj sve što imaš i podaj siromasima, pa dođi i slijedi me, i imat ćeš blago na nebu'.

Antunu je bilo kao da mu je misao na svete poslana od Boga i kao da su se zbog njega čitale one riječi pa iziđe što je prije mogao iz doma Gospodnjeg te posjed što ga je imao od starijih (trista oranica, plodnih i lijepih) dade na dar suseljanima da ne bi bile na teret njemu i sestri. Prodavši i svu pokretninu, dobije od toga mnogo novaca i razdijeli ga siromasima, samo je malo zadržao za sestru.

Kad je drugi put ušao u dom Gospodnji, začu u Evanđelju Gospodina gdje veli: 'Ne brinite se tjeskobno za sutrašnji dan!' Nije više mogao izdržati da ostane ondje, iziđe pa i to razdijeli potrebnijima. Sestru povjeri poznatim i pouzdanim djevicama, predade je u Partenon (djevojački dom) da se tamo odgoji, a sam se poslije toga pred svojom kućom posveti asketskom životu te je pazeći na sebe strpljivo provodio strog način življenja.

Radio je svojim rukama jer je bio čuo: 'Tko bude besposlen, neka ne jede!' pa je od toga dijelom sebi kruh kupovao, a dijelom ga dijelio siromasima. Često je molio jer je naučio da valja na samu moliti bez prestanka; a kod čitanja je bio tako pozoran da mu ništa od napisanoga ne bi izmaklo već je sve pamtio pa mu je odsele pamćenje služilo mjesto knjiga. A svi žitelji sela i čestiti ljudi s kojima se družio, gledajući ga, nazivali su ga Božjim prijateljem; pa su ga jedni voljeli kao sina a drugi kao brata…"

Svetim evanđeoskim radikalizmom Antun je htio u potpunosti ostvariti kršćansko savršenstvo. Zato je prodavši napokon sve, a zadržavši jedino dvije ovčje kože, jednu grubu kutu, ogrtač i sjekiru pošao u beskraj Libijske pustinje. Nastanio se u jednoj pećini kraj koje je bilo nešto obradiva zemljišta. Obrađivao ga je i tako priređivao najpotrebnije za život. Molitvom i odricanjem želio je doći do što užeg sjedinjenja s Gospodinom. To nije bilo baš tako lako, jer je kroz 20 godina bio napastovan veoma teškim napastima. Mučile su ga strasti, a bio je napastovan i na oholost. Đavao ga je htio natjerati u očaj. Tu tešku borbu svetac je izdržao jedino uz Božju milost.

Kad je car Maksimijan počeo u Egiptu progoniti kršćane, Antun, zabrinut za Crkvu, napusti pustinju i dođe u Aleksandriju gdje je bez straha otvoreno i javno propovijedao kršćanstvo. I za čudo, nitko se nije usudio dirati toga neobičnog pustinjaka iz kojega kao da je proizlazila neka viša sila. Godine 311. Antun se opet vratio u svoju pustinju. No, sada više nije bio sam. Za njim su pošli brojni mladi ljudi koji su se oduševili kršćanskim idealom. Htjeli su da im on, iskusan i slavan pustinjak postane učiteljem duhovnoga života. Broj pustinjaka oko Antuna brzo je narastao na 6.000 i tako on, a da nije ni htio, postade patrijarhom monaštva. Posljednje godine života živo se borio i za pravovjerje, tj. za istinu o Kristovu božanstvu protiv Arijeve krive nauke. Napokon je u miru preminuo godine 356. u dobi od 105 godina. Božji narod ima u njega veliko pouzdanje pa mu se i danas rado utječe u najrazličitijim i duhovnim i vremenitim potrebama. Slava je pak sv. Antuna pustinjaka u tome što je pošao najljepšim putem, a to je onaj kojim se Krist slijedi izbliza u evanđeoskim savjetima: u siromaštvu, čistoći i poslušnosti.


15 siječnja 2008

Frane Bilić i Arsen Dedić - pjesma za poginule kornatske vatrogasce

KLIKNI NA SLIKU I POSTATI ĆE ČITLJIVA

izvor: Slobodna Dalmacija 15.01.2008.


Frane Bilić napisao je vrlo dirljivu pjesmu, namjenjenu poginulim kornatskim vatrogascima, Arsen Dedić potpisuje note, a klapa Maslina uskoro će snimiti pjesmu Lumini.

Lumini

Vatra je na stini
zapalila svit,
izgorilo nebo,
izgorija cvit
izgorilo more,
maslina i bor
suza je iz oka
potopila dvor.

Lumini, lumini
sjene bila ruha
Boga u tišini
molim da ih čuva.

Lumini, lumini
sve šta triba tu je
izgorila mladost
kao stinj i uje.

I puklo bi srce
mada je od stine
kada ćaća, mater,
zapale lumine.
Ostalo je samo
materi i ćaći
sviću i molitvu
za nevistu dati.


Hvala im, za ovu divnu pjesmu, molim Boga da se ovako nešto ne ponovi.

13 siječnja 2008

Krštenje Gospodinovo


1. čitanje: Iz 42,1-4.6-7

Evo Sluge mojega koga podupirem, mog izabranika, miljenika duše moje. Na njega sam svoga duha izlio da donosi pravo narodima. On ne viče, on ne diže glasa, niti se čuti može po ulicama. On ne lomi napuknutu trsku niti gasi stijenj što tinja. Vjerno on donosi pravdu, ne sustaje i ne malakše dok na zemlji ne uspostavi pravo. Otoci žude za njegovim naukom. Ja, Jahve, u pravdi te pozvah, čvrsto te za ruku uzeh; oblikovah te i postavih te za Savez narodu i svjetlost pucima, da otvoriš oči slijepima, da izvedeš sužnje iz zatvora, iz tamnice one što žive u tami.


Ps 29,1-4.9-10

Psalam. Davidov.

Prinesite Jahvi, o sinovi Božji,
prinesite Jahvi slavu i moć!
Prinesite Jahvi slavu njegova imena,

poklonite se Jahvi u svetištu njegovu!
Čuj! Jahve nad vodama, Jahve nad vodama silnim!
Čuj! Jahve u sili, Jahve u veličanstvu!

Čuj! Od straha se mlade košute,
prerano se mlade košute šumske.

Čuj! Bog veličanstveni zagrmje,
a u Hramu njegovu svi kliknuše: Slava!
Jahve nad valima stoluje, stoluje Jahve - kralj dovijeka!


2. čitanje: Dj 10,34-38

Petar tada prozbori i reče: "Sad uistinu shvaćam da Bog nije pristran, nego - u svakom je narodu njemu mio onaj koji ga se boji i čini pravdu. Riječ posla sinovima Izraelovim navješćujući im evanđelje: mir po Isusu Kristu; on je Gospodar sviju. Vi znate što se događalo po svoj Judeji, počevši od Galileje, nakon krštenja koje je propovijedao Ivan: kako Isusa iz Nazareta Bog pomaza Duhom Svetim i snagom, njega koji je, jer Bog bijaše s njime, prošao zemljom čineći dobro i ozdravljajući sve kojima bijaše ovladao đavao."


Evanđelje: Mt 3,13-17

Tada dođe Isus iz Galileje na Jordan Ivanu da ga on krsti. Ivan ga odvraćaše: "Ti mene treba da krstiš, a ti da k meni dolaziš?" Ali mu Isus odgovori: "Pusti sada! Ta dolikuje nam da tako ispunimo svu pravednost!" Tada mu popusti. Odmah nakon krštenja izađe Isus iz vode. I gle! Otvoriše se nebesa i ugleda Duha Božjega gdje silazi kao golub i spušta se na nj. I eto glasa s neba: "Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina!"



Isuse, na blagdan Tvoga krštenja, otvorila su se nebesa, Duh Sveti u prilici goluba spustio se na Tebe i čuo se glas s neba: "Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina!"
Danas se prisjećam svoga krštenja, kada su umjesto mene roditelji izgovarali ispovijest vjere, kada mi je svećenik rekao: " Primi ovu bijelu haljinu, bila ona znakom tvoga dostojanstva, postao si novo stvorenje, Krista si obukao, potpomognut riječju i primjerom roditelja i kumova donesi je neokaljanu u život vječni".
Isuse, svojim krštenjem posvetio si vodu, i ja koji sam krštenjem iz vode i Duha Svetoga, nanovo rođen za život vječni, postao sam dijete Božje.
Gospodine, molim Te udijeli mi milost da ne zaboravim na krsna obećanja, koja sam osobno u sakramentu potvrde, obnavljajući krsni zavjet vjere obećao.
Blagdan Tvoga krštenja Gospodine, neka me cijelog ispuni, da bi sa svime što jesam, onim svjesnim i onim nesvjesnim, svojom snagom i svojom slabošću, svojom ljubavlju i svojom krivnjom, mogao bezuvjetno prihvaćati i ljubiti.
Probudi u meni, Gospodine, želju da Te zaista ljubim, da svjedočim za Tebe, da se ne bojim biti svjedok. Da živim samo za Tebe, kako bi tvoja snaga snažila ne samo mene, nego i preko mene druge!


Get this widget | Track details | eSnips Social DNA

08 siječnja 2008

Gospa od brze pomoći


1. čitanje: 1 Iv 4,7-10

Ljubljeni, ljubimo jedni druge jer ljubav je od Boga; i svaki koji ljubi, od Boga je rođen i poznaje Boga. Tko ne ljubi, ne upozna Boga jer Bog je ljubav. U ovom se očitova ljubav Božja u nama: Bog Sina svoga jedinorođenoga posla u svijet da živimo po njemu. U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego - on je ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu za grijehe naše.


Ps 72,1-4.7-8

Salomonov.

Bože, sud svoj daj kralju
i svoju pravdu sinu kraljevu.
Nek' puku tvojem sudi pravedno,

siromasima po pravici!
Nek' bregovi narodu urode mirom,
a brežuljci pravdom.

Sudit će pravo ubogim pučanima,
djeci siromaha donijet će spasenje,
a tlačitelja on će smrviti.

U danima njegovim cvjetat će pravda
i mir velik - sve dok bude mjeseca.
I vladat će od mora do mora i od Rijeke do granica svijeta.


Evanđelje: Mk 6,34-44

Kad iziđe, vidje silan svijet i sažali mu se jer bijahu kao ovce bez pastira pa ih stane poučavati u mnogočemu. A u kasni već sat pristupe mu učenici pa mu reknu: "Pust je ovo kraj i već je kasno. Otpusti ih da odu po okolnim zaseocima i selima i kupe sebi što za jelo." No on im odgovori: "Podajte im vi jesti." Kažu mu: "Da pođemo i kupimo za dvjesta denara kruha pa da im damo jesti?" A on će im: "Koliko kruhova imate? Idite i vidite!" Pošto izvidješe, kažu: "Pet, i dvije ribe." I zapovjedi im da sve, u skupinama, posjedaju po zelenoj travi. 40I pružiše se po sto i po pedeset na svaku lijehu. On uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo, izreče blagoslov pa razlomi kruhove i davaše učenicima da posluže ljude. Tako i dvije ribe razdijeli svima. I jeli su svi i nasitili se. I od ulomaka nakupiše dvanaest punih košara, a i od riba. A jelo je pet tisuća muškaraca.


Na stranicama:

http://zupa-gospe-brze-pomoci.hr/

http://www.ursulinke.hr/slavonski_brod.htm


pronašao sam ove predivne tekstove, možete saznati više, ako posjetite njihove župske stranice. Izabrao sam nekoliko vrlo zanimljivih tekstova:


Sestre uršulinke sa sobom su donijele i pobožnost Gospi brze pomoći koja je nastala među uršulinkama u Sjevernoj Americi. Ta pobožnost je nevjerojatno brzo bila prihvaćena od mnogih tako da su se s vremenom razvila hodočašća na Gospin dan – svakog 8. u mjesecu.


Papa Ivan Pavao II

" Povjeravam vas Mariji, zaručnici Josipovoj i majci Isusovoj, koju toliko štujete u svetištima u Aljmašu i Voćinu. Neka vas ona pouči o duhu razmatranja, koje je živjela u Nazaretu, o junačkoj jakosti očitovanoj na Kalvariji, o misionarskoj podložnosti Duhu, kojega je zajedno s prvom kršćanskom zajednicom primila na dan Pedesetnice, i neka vam sve to isprosi. Marija sve vas dovela Isusu!"

(Iz homilije Svetoga Oca u Osijeku, 7. lipnja 2003.)


HOMILIJA NA SVETKOVINU GOSPE OD BRZE POMOĆI
(8. siječnja 2007. u 6,30 h)

Biti blizu nekome – kako je to, braćo i sestre, bitno i važno! Biti blizu napose kada je potrebno. Biti blizu kada se nadvije tjeskoba, osjeća nelagoda, bliži opasnost, dolazi nevolja… Biti blizu… Osjećati blizinu Boga i čovjeka – to je životno potrebno.

Za događaj svadbe u Kani Galilejskoj, taj radosni događaj nad koji se nadvila tjeskoba i moguća javna sramota za mladence i domaćine, bila je sudbonosna blizina Isusa i Marije. Zato na samom početku Evanđelja bilježi sv. Ivan: "Bila je ondje Isusova majka… bijaše pozvan i Isus i njegovi učenici". Spasonosno je biti blizu, dijeliti trenutke radosti i nada, žalosti i tjeskobe svakoga čovjeka, svake obitelji, svoga naroda, čitavoga čovječanstva. A zar ne da je majčinska blizina uvijek posebno dragocjena. Kao što se pokazala Marijina na svadbi u Kani, tako i u životu Njezina Sina Isusa Krista. I uopće Njezina suradnja s Bogom u djelu spasenja.

Osim što je prevrijedno "biti blizu", potrebno je "biti blizu okom i srcem", otkriti potrebu, pročitati muku bližnjega, spremno na nju odgovoriti. Marija je u tome bila i ostaje velika. Imala je budno oko i veliko srce kojim je uočila nelagodu u kojoj se u slavlju vjenčanja našao mladi par i njihovi najbliži, te s puno osjetljivosti i takta našla načina da intervenira, da djeluje, da pomogne. S jedne strane nije bila pasivni promatrač, nije sjedila među uzvanicima, a s druge strane nije trubila drugima o mogućoj sramoti, nije brže-bolje prepričavala kako se domaćini nisu pripremili za tolike goste i veliko slavlje… Ona srcem žene i majke traži načina kako brzo pomoći, kako priteći sramotu, a nepomutiti ničim radost nego je još umnožiti i učvrstiti, oplemeniti i uvećati. A kada ima takve spremnosti i iskrene vjere, Bog ne krati čuda!

Takvom se Marija pokazuje u Kani, takva ostaje za sva vremena kao brižna Majke Crkve, brižna Majka učenika svoga Sina i svih nas koji u Nju gledamo, s Njom dijelimo svoju svagdašnjicu, Njoj povjeravamo svoje življenje i djelovanje. Time što je s nama u svakoj situaciji, što ulazi u sve ono naše svakidašnje i obično, što majčinski uočava svaku i najmanju potrebu prije nego je i zamolimo, srasta s nama, postaje nam najveći rod, ostaje nam uvijek bliza i naša… Makar velika – makar Gospa, Bogorodica, ona je naša Suputnica, Odvjetnica, Zagovornica.

Kako je čudesna Gospina blizina tolikim generacijama, uzrastima, župljanima i hodočasnicima kroz pedeset godina u ovom brodskom svetištu! Kako je neizrecivo ljubazna i milosrdna Gospina osjetljivost, a tek velikodušna pomoć u tolikim potrebama koje su Njoj šaputane s brojnih usana, povjeravane iz tolikih tjeskobom, tugom, patnjama opterećenih srdaca djece, mladih, muževa i žena, staraca i bolesnika!

Naša Gospa od brze pomoći ušla je "pod kožu" Brođana kada je bilo najteže i najpotrebnije. Providnost ju je po skromnim sestrama uršulinkama dovela u Brod. U bezboštvu komunizma, zatiranju vjere i svetinja Gospa je započela krčiti putove da Bog dođe do čovjeka, da Bog zavlada srcem čovjeka, da Bog ponovno dobije svoje mjesto u obitelji koje mu pripada. Da se vjera probudi, nada uveća, ljubav ražari… Jer samo Bog može usrećiti čovjeka i obitelj; samo On može dati mir, radost, ljubav, razumijevanje, blagoslov…

Naša Gospa od brze pomoći ušla je u brodsku svakidašnjicu, u svakidašnjicu onih koji pred nju već pedesetu godinu dolaze u brodsku "malu crkvu", pred Njom kleče i mole, pred Njom šute i plaču, pred Njom sebe donose, Njoj svoje najbliže povjeravaju, do Nje za božanskom pomoći vapiju. Ide li dobra duša na radno mjesto, ujutro Gospi svrati, Gospu pozdravi i zazove. Ide li bolesnik ili netko načetoga zdravlja na pregled, a pogotovo na operaciju u bolnicu, prije bolnice i liječnika postaja je pred Gospom, majkom koja najbolje liječi, koja ozdravlja. Ide li majka i žena na tržnicu u nabavku, prije ili poslije se do Gospe svrati da Njoj sebe i svoju obitelj, svoje drage preporuči i zamoli milosti Božje za svoju obitelj.

Nalazi li se u tjeskobama, potreban Božjega svjetla, mladi ili odrasli čovjek u miru «male crkve» koliko puta sjedi ili kleči tražeći svjetla i puta, smjera i Božjega odgovora. Bliži li se test i ispit, rađa li se nekakva veza i prijateljstvo… mladić i djevojka često Gospi to povjerava i od nje brze pomoći, onako iskreno i prostodušno kako to samo mladi znaju, od srca moli…

I mogli bismo nizati gledajući našu Gospu od brze pomoći kao Majku naše svakidašnjice, brodske, obiteljske, kršćanske… Ona je uvijek tu, uvijek uz nas i za nas. Majka koja budnim pogledom prati, Majka koja otvorenim srcem čeka, Majka koja primjećuje i spremna je pomoći. Majka koja moli i otvara ruku za pomoć, Majka koja u svome Sinu grli sve nas. Majka koja nam samoga svoga Sina nudi. Majka koja nas putu Sina zavazda i u svakoj prilici usmjerava. Baš kao u Kani: "Učinite sve što vam On kaže!" To je Njezina tiha i nenemateljiva, a tako jasna poruka ovoga našega svetišta, svakoga našega sabiranja "osme" u mjesecu oko Njezina lika, svakog našeg osobnog dolaska pred Njezin oltar.

I ne samo da je Majka spremna pomoći, Ona nam je Učiteljica života i najbolja Odgojiteljica. Njezina vjera, Njezina nada, Njezina ljubav, Njezina velikodušnost, Njezina spremnost konkretno pomoći ostaje nam nadahnuće i škola. Kao što nam reče sv. Pavao u drugom čitanju: "Ljubav nehinjena! Zazirite od zla, prianjajte uz dobro! Srdačno se ljubite pravim bratoljubljem! Pretječite jedni drugi poštovanjem! U revnosti budite hitri, u duhu gorljivi, Gospodinu služite!... Pritječite u pomoć svetima u nuždi, gajite gostoljubivost…" i mogli bismo odreda ponoviti sve poticaje poslanice. One koje nam "utjelovljuje" svojim primjerom Marija, naša Gospa od brze pomoći.

Njezino ponašanje, Njezin stav, Njezino služenje u svim situacijama potiče nas da je slijedimo. Koga dijete najviše imitira, nego li Majku. Koga mi trebamo više slijediti, nego Majku. Ako od Nje učimo, onda smo na putu Njezina Sina. A taj put sigurno vodi Cilju, vodi radosti. Osim toga, Bog nam neće kratiti svoje milosti i ljubavi. Štoviše, velikodušno će priskakati u pomoć kadgod ga s vjerom molimo.

Zato molimo danas Mariju, našu Gospu od brze pomoći, da ostane i nadalje Majkom i Učiteljicom naše svakidašnjice, Majkom i Učiteljicom naše sutrašnjice. Ta, velika je i moćna naša Gospa od brze pomoći, naša brodska Gospa! Bila nam Ona Majkom vjere, nade i ljubavi; Majkom nas, naših obitelji, grada i domovine; Majkom milosti koje su nam potrebne da bismo Isusa slijedili, po Evanđelju živjeli i Isusu jednom došli. Amen.

župnik vlč. Ivan Lenić


Molitva Gospi brze pomoći

O Marijo, majko Božja, Ti koja znaš za jade i nevolje ovoga svijeta,

bdij bez prestanka nad nama i nad cijelom Crkvom svoga Sina

i budi nam uvijek našom Gospom brze pomoći.

Pohiti, da nam pomogneš u svim našim potrebama, posebno …,

budi nam utočištem za ovog prolaznog života

i isprosi nam život vječni,

po zaslugama Isusa, svoga Sina, Gospodina i Otkupitelja našega. Amen.




Molitva mladih

Bezgrešna Djevice, Majko brze pomoći, molimo Te,

pomozi nam da sačuvamo neokaljanu mladost.

Izmoli nam živu vjeru i nepokolebivo ufanje,

nauči nas pravoj i svetoj ljubavi prema Bogu i braći ljudima.

Vodi nas i brani da se što dostojnije spremimo za onu životnu zadaću,

koju je Presveto Trojstvo namijenilo svakome od nas.


Tebi, o Prečista, prikazujemo svoje radosti i tjeskobe, svoje borbe i poraze, svoje pobjede, želje i nadanja.

Primi ih, posveti i prikaži svome Sinu, Spasitelju našemu, za čitav svijet, napose za sve one, koji kao i mi žele sačuvati čistu i svetu mladost. Amen.






Get this widget | Track details | eSnips Social DNA

06 siječnja 2008

Bogojavljenje - sveta tri kralja



1. čitanje: Iz 60,1-6

Ustani, zasini, jer svjetlost tvoja dolazi, nad tobom blista Slava Jahvina. A zemlju, evo, tmina pokriva, i mrklina narode! A tebe obasjava Jahve, i Slava se njegova javlja nad tobom. K tvojoj svjetlosti koračaju narodi, i kraljevi k istoku tvoga sjaja. Podigni oči, obazri se: svi se sabiru, k tebi dolaze. Sinovi tvoji dolaze izdaleka, kćeri ti nose u naručju. Gledat ćeš tad i sjati radošću, igrat će srce i širit` se, jer k tebi će poteći bogatstvo mora, blago naroda k tebi će pritjecati. Mnoštvo deva prekrit će te, jednogrbe deve iz Midjana i Efe. Svi će iz Šebe doći donoseći zlato i tamjan i hvale Jahvi pjevajući.


Ps 72,1-2.7-8.10-13

Salomonov.

Bože, sud svoj daj kralju
i svoju pravdu sinu kraljevu.
Nek` puku tvojem sudi pravedno,

siromasima po pravici!
U danima njegovim cvjetat će pravda
i mir velik - sve dok bude mjeseca.

I vladat će od mora do mora
i od Rijeke do granica svijeta.
Kraljevi Taršiša i otoka nosit će dare,

vladari od Arabije i Sabe danak donositi.
Klanjat će mu se svi vladari,
svi će mu narodi služiti.

On će spasiti siromaha koji uzdiše,
nevoljnika koji pomoćnika nema;
smilovat će se ubogu i siromahu

i spasit će život nevoljniku:


2. čitanje: Ef 3,2-3.5-6

Zacijelo ste čuli za rasporedbu milosti Božje koja mi je dana za vas: objavom mi je obznanjeno otajstvo, kako netom ukratko opisah. koje nije bilo obznanjeno sinovima ljudskim drugih naraštaja. Ono je sada u Duhu objavljeno svetim njegovim apostolima i prorocima: da su pogani subaštinici i "sutijelo" i sudionici obećanja u Kristu Isusu - po evanđelju,


Evanđelje: Mt 2,1-12

Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s Istoka pojaviše u Jeruzalemu raspitujući se: "Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti." Kada to doču kralj Herod, uznemiri se on i sav Jeruzalem s njime. Sazva sve glavare svećeničke i pismoznance narodne pa ih ispitivaše gdje se Krist ima roditi. Oni mu odgovoriše: "U Betlehemu judejskome jer ovako piše prorok: A ti, Betleheme, zemljo Judina! Nipošto nisi najmanji među kneževstvima Judinim jer iz tebe će izaći vladalac koji će pasti narod moj - Izraela! Tada Herod potajno dozva mudrace i razazna od njih vrijeme kad se pojavila zvijezda. Zatim ih posla u Betlehem: "Pođite, reče, i pomno se raspitajte za dijete. Kad ga nađete, javite mi da i ja pođem te mu se poklonim." Oni saslušavši kralja, pođoše. I gle, zvijezda kojoj vidješe izlazak iđaše pred njima sve dok ne stiže i zaustavi se povrh mjesta gdje bijaše dijete. Kad ugledaše zvijezdu, obradovaše se radošću veoma velikom. Uđu u kuću, ugledaju dijete s Marijom, majkom njegovom, padnu ničice i poklone mu se. Otvore zatim svoje blago i prinesu mu darove: zlato, tamjan i smirnu. Upućeni zatim u snu da se ne vraćaju Herodu, otiđoše drugim putem u svoju zemlju.


Danas slavimo blagdan Bogojavljenja, objavom mi je obznanjeno otajstvo, da su pogani subaštinici i "sutijelo" i sudionici obećanja u Kristu Isusu. Isuse, rodio si se u Betlehemu judejskom u dane Heroda kralja, u to vrijeme tri mudraca s Istoka raspitivahu se: Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti." Herod se uznemirio zbog tvog rođenja, pobojavši se za vlast. Iako je pripadao izabranom narodu, nije mu bilo drago što Si se rodio. Gospodine, nažalost i danas ima ljudi koji ne osjećaju radost zbog tvog dolaska, boje se poput Heroda da će Te morati priznati za svog Boga i pokloniti se. Tri kralja su u ono vrijeme predstavljali poganske narode, ali Isuse, Ti si se rodio za svakog čovjeka. Ova tri mudra čovjeka, Baltazar, Gašpar i Melkior, neka nam budu primjer traženja vjere, i spremnosti odazvati se Tvome pozivu. Tri mudraca doniješe Ti zlato, kao pravome kralju, tamjan kao pravome Bogu i smirnu kao pravome čovjeku. Isuse, molim Te za milost, da Ti mogu prinositi ono najbolje, svoju vjeru, ufanje, a nadasve svoju ljubav. Pomozi mi da drugim ljudima objavim tvoje spasenje, jer za Tebe više nema odabranih i neodabranih naroda, neka budu svi "tvoj narod", a Ti naš Bog.




Get this widget | Track details | eSnips Social DNA