Image and video hosting by TinyPic
NA OVOM BLOGU ŽELIM IZNOSITI NEKA SVOJA RAZMIŠLJANJA, I RAZMATRATI O NEKIM TEMAMA VEZANIM ZA KATOLIČKU DUHOVNOST.

24 veljače 2008

3. korizmena Nedjelja - Dar žive vode

Get this widget | Track details | eSnips Social DNA



1. čitanje: Izl 17,3-7

Ali je narod žeđao za vodom, pa je mrmljao na Mojsija i govorio: "Zašto si nas iz Egipta izveo? Zar da nas žeđom pomoriš, nas, našu djecu i našu stoku?" "Što ću s ovim narodom!" - zazivao je Mojsije Jahvu. "Još malo pa će me kamenovati." "Istupi pred narod!" - rekne Jahve Mojsiju." Uzmi sa sobom nekoliko izraelskih starješina; uzmi u ruku štap kojim si udario Rijeku i pođi. A ja ću stajati pred tobom ondje, na pećini na Horebu. Udari po pećini: iz nje će poteći voda, pa neka se narod napije." Mojsije učini tako naočigled izraelskih starješina. Mjesto prozovu Masa i Meriba, zbog toga što su se Izraelci prepirali i kušali Jahvu govoreći: "Je li Jahve među nama ili nije?"


Ps 95,1-2.6-7.8-9

Dođite, kličimo Jahvi,
uzvikujmo Hridi, Spasitelju svome!
Pred lice mu stupimo s hvalama,
kličimo mu u pjesmama!

Dođite, prignimo koljena i padnimo nice,
poklonimo se Jahvi koji nas stvori!
Jer on je Bog naš, a mi narod paše njegove,
ovce što on ih čuva. O, da danas glas mu poslušate:

"Ne budite srca tvrda kao u Meribi,
kao u dan Mase u pustinji gdje me iskušavahu
očevi vaši premda vidješe djela moja.


2. čitanje: Rim 5,1-2.5-8

Opravdani dakle vjerom, u miru smo s Bogom po Gospodinu našem Isusu Kristu. Po njemu imamo u vjeri i pristup u ovu milost u kojoj stojimo i dičimo se nadom slave Božje. Nada pak ne postiđuje. Ta ljubav je Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan! Doista, dok mi još bijasmo nemoćni, Krist je, već u to vrijeme, za nas bezbožnike umro. Zbilja, jedva bi tko za pravedna umro; možda bi se za dobra tko i odvažio umrijeti. A Bog pokaza ljubav svoju prema nama ovako: dok još bijasmo grešnici, Krist za nas umrije.


Evanđelje: Iv 4,5-42

Dođe dakle u samarijski grad koji se zove Sihar, blizu imanja što ga Jakov dade svojemu sinu Josipu. Ondje bijaše zdenac Jakovljev. Isus je umoran od puta sjedio na zdencu. Bila je otprilike šesta ura. Dođe neka žena Samarijanka zahvatiti vode. Kaže joj Isus: "Daj mi piti!" Njegovi učenici bijahu otišli u grad kupiti hrane. Kaže mu na to Samarijanka: "Kako ti, Židov, išteš piti od mene, Samarijanke?" Jer Židovi se ne druže sa Samarijancima. Isus joj odgovori: "Kad bi znala dar Božji i tko je onaj koji ti veli: `Daj mi piti`, ti bi u njega zaiskala i on bi ti dao vode žive." Odvrati mu žena: "Gospodine, ta nemaš ni čime bi zahvatio, a zdenac je dubok. Otkuda ti dakle voda živa? Zar si ti možda veći od oca našeg Jakova koji nam dade ovaj zdenac i sam je iz njega pio, a i sinovi njegovi i stada njegova?" Odgovori joj Isus: "Tko god pije ove vode, opet će ožednjeti. A tko bude pio vode koju ću mu ja dati, ne, neće ožednjeti nikada: voda koju ću mu ja dati postat će u njemu izvorom vode koja struji u život vječni." Kaže mu žena: "Gospodine, daj mi te vode da ne žeđam i da ne moram dolaziti ovamo zahvaćati." Nato joj on reče: "Idi i zovi svoga muža pa se vrati ovamo." Odgovori mu žena: "Nemam muža." Kaže joj Isus: "Dobro si rekla: `Nemam muža!` Pet si doista muževa imala, a ni ovaj koga sada imaš nije ti muž. To si po istini rekla." Kaže mu žena: "Gospodine, vidim da si prorok. Naši su se očevi klanjali na ovome brdu, a vi kažete da je u Jeruzalemu mjesto gdje se treba klanjati." A Isus joj reče: "Vjeruj mi, ženo, dolazi čas kad se nećete klanjati Ocu ni na ovoj gori ni u Jeruzalemu. Vi se klanjate onome što ne poznate, a mi se klanjamo onome što poznamo jer spasenje dolazi od Židova. Ali dolazi čas - sada je! - kad će se istinski klanjatelji klanjati Ocu u duhu i istini jer takve upravo klanjatelje traži Otac. Bog je duh i koji se njemu klanjaju, u duhu i istini treba da se klanjaju." Kaže mu žena: "Znam da ima doći Mesija zvani Krist - Pomazanik. Kad on dođe, objavit će nam sve." Kaže joj Isus: "Ja sam, ja koji s tobom govorim!" Uto dođu njegovi učenici pa se začude što razgovara sa ženom. Nitko ga ipak ne zapita: "Što tražiš?" ili: "Što razgovaraš s njom?" Žena ostavi svoj krčag pa ode u grad i reče ljudima: "Dođite da vidite čovjeka koji mi je kazao sve što sam počinila. Da to nije Krist?" Oni iziđu iz grada te se upute k njemu. Učenici ga dotle nudili: "Učitelju, jedi!" A on im reče: "Hraniti mi se valja jelom koje vi ne poznajete." Učenici se nato zapitkivahu: "Da mu nije tko donio jesti?" Kaže im Isus: "Jelo je moje vršiti volju onoga koji me posla i dovršiti djelo njegovo. Ne govorite li vi: `Još četiri mjeseca i evo žetve?` Gle, kažem vam, podignite oči svoje i pogledajte polja: već se bjelasaju za žetvu. Žetelac već prima plaću, sabire plod za vječni život da se sijač i žetelac zajedno raduju. Tu se obistinjuje izreka: `Jedan sije, drugi žanje.` Ja vas poslah žeti ono oko čega se niste trudili; drugi su se trudili, a vi ste ušli u trud njihov." Mnogi Samarijanci iz onoga grada povjerovaše u njega zbog riječi žene koja je svjedočila: "Kazao mi je sve što sam počinila." Kad su dakle Samarijanci došli k njemu, moljahu ga da ostane u njih. I ostade ondje dva dana. Tada ih je još mnogo više povjerovalo zbog njegove riječi pa govorahu ženi: "Sada više ne vjerujemo zbog tvoga kazivanja; ta sami smo čuli i znamo: ovo je uistinu Spasitelj svijeta."


Gospodine, danas nam želiš reći da Si tu za sve ljude, pokazuješ nam kako često puta mislimo za sebe da smo izabrani narod, i da smo time izabrani pred Tobom od drugih naroda. Isuse, toliko puta zaboravljamo da Ti nisi samo radi jednog naroda došao na svijet, došao Si za sve ljude. Udijeli nam milost da shvatimo da nisi na jednom mjestu i isključivo na raspolaganju jednom narodu. Neka naša srca budu ispunjena ljubavlju za sve ljude.
Gospodine, pozivaš nas na zdenac žive vode, I ja često puta Te ne primjećujem, tako malo Si u mojim planovima, imam pogrešne predodžbe o Tebi, osjetim da si mi stran. Toliko puta mi progovaraš, opominješ moj pogrešan izbor, moju grešnost. Ti, Gospodine, poznaješ me, pomozi mi da shvatim koliko sam Te uvrijedio svojim grijesima, i meni poput Samaritanke sve reci, jer znam da me nisi osudio i da Tvoje riječi ozdravljaju. Ti si me otkupio.
Isuse, znam da me ljubiš, daješ mi vodu od koje nikada neću ožednjeti. Ako zavirim u dubinu svog bića, osjećam da ono žudi za tom vodom. Često puta pitam se kako doći k Tebi, a nisam ni svjestan koliko Si mi blizu, ako Te molim istinski i klanjam Ti se u duhu i istini. Neka moja molitva bude iskrena, neka to ne bude puko nabrajanje molitvenih formi, već razgovor s Tobom. Gospodine, ta voda živa koja struji i daje život, koja sve obnavlja, upravo si Ti. Tebi moja duša pjeva: "Kao što košuta žudi za izvor vodom, tako duša moja čezne, Bože, za tobom!"



Get this widget | Track details | eSnips Social DNA

17 veljače 2008

Preobraženje Gospodinovo


1. čitanje: Post 12,1-4

Jahve reče Abramu: "Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, u krajeve koje ću ti pokazati. Velik ću narod od tebe učiniti, blagoslovit ću te, ime ću ti uzveličati, i sam ćeš biti blagoslov. Blagoslivljat ću one koji te blagoslivljali budu, koji te budu kleli, njih ću proklinjati; sva plemena na zemlji tobom će se blagoslivljati." Abram se zaputi kako mu je Jahve rekao. S njime krenu i Lot. Abramu je bilo sedamdeset i pet godina kad je otišao iz Harana.


Ps 33,4-5.18-19.20.22

Jer prava je riječ Jahvina
i vjernost su sva djela njegova.
On ljubi pravdu i pravo:
puna je zemlja dobrote Jahvine.

Oko je Jahvino nad onima koji ga se boje,
nad onima koji se uzdaju u milost njegovu:
da im od smrti život spasi,
da ih hrani u danima gladi.

Naša se duša Jahvi nada,
on je pomoć i zaštita naša.

Neka dobrota tvoja, o Jahve,
bude nad nama,
kao što se mi u tebe uzdamo!


2. čitanje: 2 Tim 1,8-10

Ne stidi se stoga svjedočanstva za Gospodina našega, ni mene, sužnja njegova. Nego zlopati se zajedno sa mnom za evanđelje, po snazi Boga koji nas je spasio i pozvao pozivom svetim - ne po našim djelima, nego po svojem naumu i milosti koja nam je dana u Kristu Isusu prije vremena vjekovječnih, a očitovana je sada pojavkom Spasitelja našega Krista Isusa, koji obeskrijepi smrt i učini da zasja život i neraspadljivost - po evanđelju


Evanđelje: Mt 17,1-9

Nakon šest dana uze Isus sa sobom Petra, Jakova i Ivana, brata njegova, te ih povede na goru visoku, u osamu, i preobrazi se pred njima. I zasja mu lice kao sunce, a haljine mu postadoše bijele kao svjetlost. I gle: ukazaše im se Mojsije i Ilija te razgovarahu s njime. A Petar prihvati i reče Isusu: "Gospodine, dobro nam je ovdje biti. Ako hoćeš, načinit ću ovdje tri sjenice, tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu." Dok je on još govorio, gle, svijetao ih oblak zasjeni, a glas iz oblaka govoraše: "Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina! Slušajte ga!" Čuvši glas, učenici padoše licem na zemlju i silno se prestrašiše. Pristupi k njima Isus, dotakne ih i reče: "Ustanite, ne bojte se!" Podigoše oči, ali ne vidješe nikoga doli Isusa sama. Dok su silazili s gore, zapovjedi im Isus: "Nikomu ne kazujte viđenje dok Sin Čovječji od mrtvih ne uskrsne."



Isuse, na brdu Taboru preobrazio Si se pred apostolima, koji su tada vidjeli Tvoje lice u punom sjaju. Koliko puta bismo i mi željeli vidjeti Tvoje lice u sjaju, ali ga zaklanja zloća naših grijeha, naših slabosti. O, Gospodine kako je divan osjećaj biti u tvojoj blizini.
Ali, nažalost često puta zaboravljamo na glas Oca nebeskog: "Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina! Slušajte ga!" i često puta se kad čujemo glas prestrašimo poput apostola. Isuse, molim Te snagom tvoga preobraženja, promijeni u nama ono što nije Tebi na slavu, osobito daj nam snagu da te slušamo kada dođu trenuci slabosti, napasti i kušnje koje nas žele odvojiti od Tebe, daj nam milost da kad padnemo, da se možemo dići iz grijeha.
Pomozi nam da ne pobjegnemo kada dođu životne teškoće, da ne padnemo u malodušnost, okrijepi nas snagom svog preobraženja, da Te možemo slijediti i u sjaju Tvoga svetog lica pronaći snagu.
Isuse, pomozi nam da shvatimo pravi smisao života, rasprši mrak oko nas, u kojemu se često puta čovjek ne shvaća kao osoba, daj da Te prepoznamo u svakom čovjeku kojeg sretnemo i neka Tvoja dobrota bude nad nama, kao što se u Tebe uzdamo.




Get this widget | Track details | eSnips Social DNA

14 veljače 2008

Sveti Valentin



1. čitanje: Est 4,17k-17m.17r-17t

I kraljica se Estera, obuzeta smrtnom tjeskobom, uteče Gospodinu; pošto svuče sa sebe sjajne haljine, navuče odjeću tjeskobe i žalosti, te umjesto skupocjenim mirisima posu glavu pepelom i prahom. I ponizi veoma tijelo svoje postom, a svako mjesto na kojem se u znak veselja znala ukrašavati posu uvojcima svoje kose, pomoli se Bogu Izraelovu i kaza: ”Gospodine moj, kralju naš, ti si jedini! Dođi u pomoć meni koja sam sama, kojoj nema druge pomoći do tebe, jer opasnost je moja u ruci mojoj. Ja sam od svoga djetinjstva slušala u obiteljskom rodu da si ti, Gospode, izabrao Izraela među svim drugim narodima: naše očeve među svim njihovim precima u svoju trajnu baštinu i da si za njih učinio sve što si im obećao. Sjeti se, Gospode! Objavi se u vrijeme naših jada i ohrabri me, o kralju bogova i vladaru svakoga gospodstva! Metni u moja usta primjerenu riječ pred lavom, a njegovo srce zadahni mržnjom na neprijatelja našega; da zatre njega i njegove sumišljenike. A nas oslobodi rukom svojom i dođi u pomoć meni koja sam sama i nemam nego tebe, o Gospode!


Ps 138,1-3.7-8

Davidov.

Zahvaljujem ti, Jahve,
iz svega srca jer si čuo riječi mojih usta.
Pred licem anđela pjevam tebi,
bacam se nice prema svetom Hramu tvojemu.

Zahvaljujem imenu tvojem za tvoju dobrotu i vjernost,
jer si nada sve uzveličao obećanje svoje.
Kad sam te zazvao, uslišio si me, dušu si moju pokrijepio.

Kroz nevolje kad budem kročio, život mi čuvaj,
pruži ruku proti gnjevu mojih dušmana;
nek` me tvoja spasi desnica! Jahve, što ja počeh, ti dovrši!
Jahve, vječna je ljubav tvoja: djelo ruku svojih ne zapusti!


Evanđelje: Mt 7,7-12

"Ištite i dat će vam se! Tražite i naći ćete! Kucajte i otvorit će vam se! Doista, tko god ište, prima; i tko traži, nalazi; i onomu koji kuca otvorit će se. Ta ima li koga među vama da bi svojemu sinu, ako ga zaište kruha, kamen dao? Ili ako ribu zaište, zar će mu zmiju dati? Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu svoju, koliko li će više Otac vaš, koji je na nebesima, dobrima obdariti one koji ga zaištu!" "Sve, dakle, što želite da ljudi vama čine, činite i vi njima. To je, doista, Zakon i Proroci."


Danas, nažalost, mnogi krivo shvaćaju značenje ovog blagdana, pa se nerijetko on pretvara u razuzdanost, tako slaveći "boga" Erosa, umjesto da se pravom i iskrenom ljubavlju proslavlja Krist, koji nam je dao svoju neizmjernu ljubav. Na izlozima dućana može se vidjeti "raskoš" poklona za Valentinovo, mnogi kupuju skupe poklone, ali time ne daruju ljubav. Sve se svelo na poklone, večere i seksualnost. Ima još jedna stvar koja me jako ljuti, a to je što samo značenje ovog blagdana, u kojemu je svetac, unatoč carevoj zabrani potajno vjenčavao, dakle, stavio je poseban naglasak na ljubav muškarca i žene, sakramentalnu bračnu ljubav, danas na blagdan ovog sveca oni koji žive, ili imaju istospolne partnere, jedni drugima iskazuju "ljubav". To je najžalosnije od svega, i možda sutra mi koji smo normalni nećemo smjeti javno iskazati ljubav, malim znakom pažnje, jer ćemo biti "staromodni"?! Zna se dobro kakav je stav crkve prema istospolnim zajednicama, crkva podržava samo zajednicu između muškarca i žene, koji svojim slobodnim pristankom ulaze u tu zajednicu, i koje je plod ljubavi dijete. Dakle zajednicu, koja potiče kulturu života, u kojoj se rađa novi život, a ne zajednicu istospolnih partnera u kojoj nije moguće stvaranje novog života, što rezultira kulturom smrti, kako na duhovnom, tako i na svim poljima društvenog života.
Sjetimo se samo:

"...Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih.
I blagoslovi ih Bog i reče im: "Plodite se i množite i napučite zemlju, i sebi je podložite!..."

Nije im Bog rekao uživajte u razuzdanosti, orgijanju, nastranosti kao što su istospolne zajednice, nego napučite zemlju, stvorite si potomke, neka se preko vas rađa novi život!
Žalosno je u svemu tome, ovdje mislim na zajednicu između muškarca i žene, što se na današnji dan na posve pogrešan način, pokušava izraziti ljubav prema voljenoj osobi, jer nakon svega mnogi zaboravljaju da ljubav nije potrebno iskazivati samo danas, nego svaki dan u godini. Ljubav se ne iskazuje skupim poklonima, već malim, sitnim, svakodnevnim stvarima, kojima usrećujemo voljenu osobu. Ljubav nisu ruže, ni cvijeće, niti parfemi... ljubav je spremnost činiti drugome dobro, uljepšati i olakšati mu život, pomoći nositi svakodnevni križ.

Sveti Valentin živio je u vrijeme rimskog cara Klaudija II. (lat. Marcus Aurelius Claudius Gothicus), podrijetlom Ilira koji je vladao od 268. do 270. Ratujući protiv Alemana u Italiji, pa čak i Gota kod Niša, car Klaudije II. suočio se s gotovo nepremostivim problemom — nedostatkom vojnika. Kako su Rimljani na sve moguće načine izbjegavali novačenje, jer nisu željeli napustiti svoje supruge i zaručnice, car se dosjetio kako će najjednostavnije stati na kraj svojoj muci: ukazom, preko noći, poništio je u Rimu sve brakove i zaruke. Tu počinje presudna uloga svetog Valentina u životu rimskih kršćana, ali i, što će se vrlo brzo pokazati, njegova smrtna presuda. Unatoč carevoj zabrani sveti Valenti je potajno vjenčavao kršćane, što se nije svidjelo caru, pa mu je ponudio oprost, ako se vrati vjeri u rimske bogove, no sveti Valentin je odbio, rekavši da je Krist za njega pravi Bog. Sv. Valentin iz Ternija podnio je mučeništvo za Krista u drugoj polovici III. stoljeća, u doba žestokih progona kršćana u Rimskom carstvu. Tom svecu posvećeni su brojni pokrajni oltari u crkvama širom Hrvatske, a i poneka kapelica ili crkva. Štuju ga i zazivaju kao zaštitnika bolesnika i čudesnog ozdravitelja. Ime Valentin prevodi se na hrvatski kao Zdravko.

Na internetu sam pronašao ovaj izuzetno zanimljiv članak, koji donosim u cjelosti:

Don Živko Kustić u Jutarnjoj propovjedi o sv. Valentinu

Tek od 15. st. Valentina su počeli štovati kao zaštitnika zaljubljenih parova. Njegovo je štovanje već bilo prošireno po kršćanskim zemljama.

Car Klaudije II. začudio bi se što današnji svijet sv. Valentina štuje kao zaštitnika ljubavi između mladića i djevojaka, muževa i žena. Na suđenju u Rimu 269. godine, kad je svetac osuđen na smrt, nije bilo govora o ljubavi, nego o Isusu Kristu. Nije Valentin ni za života bio savjetnik zaljubljenih parova.

Zapamćeno je da je sveti biskup izliječio jednog padavičara ali ljubav je nešto drugo. Tek od 15. st. Valentina su počeli štovati kao zaštitnika zaljubljenih parova. Njegovo je štovanje već bilo prošireno po kršćanskim zemljama, a blagdan mu je baš u doba pokladnih svečanosti, kad je posebno važno baš zaljubljivanje.

Požuda je bitno sebična, a ljubav je bitno nesebična. U ljubavi se požuda mora pretvarati u požrtvovnu žudnju kojoj je više do toga da ljubljenoga usreći nego da sebe zadovolji

Tako mučenik ni kriv ni dužan postade zaštitnikom zaljubljenih. Ako mu se netko od njih u ovo doba baš kao svecu moli, mogao bi se nadati prosvijetljenju da je prava ljubav daleko od onoga što se danas o njoj govori. Možda bi to trebala biti poruka Valentinova kao dana zaljubljenih. Uvijek bi iznova trebalo učiti da ljubav nije puka seksualna požuda.

Požuda je bitno sebična, a ljubav je bitno nesebična. U ljubavi se požuda mora pretvarati u požrtvovnu žudnju kojoj je više do toga da ljubljenoga usreći nego da sebe zadovolji. Tako shvaćena ljubav ne pogoduje panseksualizmu ni besramnoj erotizaciji svega javnoga života. Seks i eros prave su i nezaobilazne ljudske vrijednosti koje su, na žalost, često zlorabljene.

Budući da praktički cijela godina pripada izopačenju ljubavi, možda bi baš karneval mogao primicati njezino drugačije humanije shvaćanje i življenje. Onda se ni sveti Valentin ne bi čudio što mu se zaljubljeni parovi posebno mole, jer premda se nije bavio ljubavlju između muškaraca i žena, promicao je Isusov stav kao sveobuhvatnu nesebičnu ljubav koja želi promijeniti svijet. Ne bi valjalo da kršćani Valentinovo kao Dan zaljubljenih smatraju nečim što zapravo nema veze s tim svecem.

Get this widget | Track details | eSnips Social DNA

Mladima posebno preporučujem ovu knjigu:

T. G. Morrow - Kršćansko udvaranje u svijetu naglašene spolnosti - vodič za katolike.pdf


Neka Vam svaki dan u godini bude Valentinovo!

11 veljače 2008

Gospa Lurdska


1. čitanje: Lev 19,1-2.11-18

Jahve reče Mojsiju: "Govori svoj zajednici Izraelaca i reci im: 'Sveti budite! Jer sam svet ja, Jahve, Bog vaš! Nemojte krasti; nemojte lagati i varati svoga bližnjega. Nemojte se krivo kleti mojim imenom i tako oskvrnjivati ime svoga Boga. Ja sam Jahve! Ne iskorišćuj svoga bližnjega niti ga pljačkaj! Radnikova zarada neka ne ostane pri tebi do jutra. Nemoj psovati gluhoga niti pred slijepca stavljaj zapreku. Svoga se Boga boj! Ja sam Jahve! Ne počinjajte nepravde u osudama! Ne budi pristran prema neznatnome, niti popuštaj pred velikima; po pravdi sudi svome bližnjemu! Ne raznosi klevete među svojim narodom; ne izvrgavaj pogibli krv svoga bližnjega. Ja sam Jahve! Ne mrzi svoga brata u svom srcu! Dužnost ti je koriti svoga sunarodnjaka. Tako nećeš pasti u grijeh zbog njega. Ne osvećuj se! Ne gaji srdžbe prema sinovima svoga naroda. Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe. Ja sam Jahve!


Ps 19,8.9.10.15

Savršen je Zakon Jahvin - dušu krijepi;
pouzdano je Svjedočanstvo Jahvino - neuka uči;
prava je naredba Jahvina - srce sladi;

Riječi tvoje, Gospodine, duh su i život!

čista je zapovijed Jahvina - oči prosvjetljuje;
neokaljan strah Jahvin - ostaje svagda;
istiniti sudovi Jahvini - svi jednako pravedni,

Riječi tvoje, Gospodine, duh su i život!

Moje ti riječi omiljele i razmišljanje
srca moga pred licem tvojim.
Jahve, hridi moja, otkupitelju moj!

Riječi tvoje, Gospodine, duh su i život!



Evanđelje: Mt 25,31-46

"Kad Sin Čovječji dođe u slavi i svi anđeli njegovi s njime, sjest će na prijestolje slave svoje. 32I sabrat će se pred njim svi narodi, a on će ih jedne od drugih razlučiti kao što pastir razlučuje ovce od jaraca. Postavit će ovce sebi zdesna, a jarce slijeva." "Tada će kralj reći onima sebi zdesna: 'Dođite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u baštinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta! Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni.'" "Tada će mu pravednici odgovoriti: 'Gospodine, kada te to vidjesmo gladna i nahranismo te; ili žedna i napojismo te? Kada te vidjesmo kao stranca i primismo; ili gola i zaogrnusmo te? Kada te vidjesmo bolesna ili u tamnici i dođosmo k tebi?' A kralj će im odgovoriti: 'Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!'" "Zatim će reći i onima slijeva: 'Odlazite od mene, prokleti, u oganj vječni, pripravljen đavlu i anđelima njegovim! Jer ogladnjeh i ne dadoste mi jesti; ožednjeh i ne dadoste mi piti; stranac bijah i ne primiste me; gol i ne zaogrnuste me; bolestan i u tamnici i ne pohodiste me!'" "Tada će mu i oni odgovoriti: 'Gospodine, a kada te to vidjesmo gladna, ili žedna, ili stranca, ili gola, ili bolesna, ili u tamnici, i ne poslužismo te?' Tada će im on odgovoriti: 'Zaista, kažem vam, što god ne učiniste jednomu od ovih najmanjih, ni meni ne učiniste.'" "I otići će ovi u muku vječnu, a pravednici u život vječni."


Povijest Gospinih ukazanja u Lurdu (Lourdes), u Francuskoj, počela je 11. veljače 1858. godine, i trajala su ukazanja sve do 16. kolovoza 1858, Gospa se osamnaest puta ukazala četrnajstogodišnjoj Bernardette Soubirous, u malom mjestu smještenom na brdovitim Pirinejima, južne Francuske. Maloj djevojčici Bernardette, ili kako je mi u Hrvatskoj zovemo Bernardica, Gospa je rekla: "Ja sam bezgrešno začeće." Bernardici je zapovjedila da se napije vode iz male lokvice, koja se pretvorila u potok, u kojem su mnogi bolesnici našli ozdravljenje. Gospa joj je povjerila tri tajne, i rekla da prenese svećenicima da joj na tom mjestu izgrade kapelicu. Nakon 10 godina od ukazanja Bernardica je stupila u Družbu karitativnih i školskih sestara iz Niversa. Preminula je vrlo mlada, u 35. godini života, i tijelo joj je do dan danas ostalo neraspadljivo, i izloženo je u kapelici u Lurdu.
Danas je od toga događaja prošlo 150 godina, danas ovo svetište slavi veliki jubilej , ujedno je to i proslava 12. svjetskog dana bolesnika, a sama jubilejska godina počela je 08. prosinca 2007. godine, na blagdan Bezgrješnog začeća. Lurd je dodir neba i zemlje, zahvalimo Ocu nebeskom što nam je pružio ruku preko Marije, i u ovom svetištu dijelio obilje milosti, tako obilno i često. Veliki štovatelji Gospe Lurdske bili su Dr. Ivan Merz i Blagopokojni kardinal zagrebački Alojzije Stepinac, naši blaženici. Otac Božidar Nagy, 1979. godine napisao je opis ukazanja prema dokumentaciji R. Laurentina, više možete pročitati na:

Božidar Nagy – LURD – susret neba i zemlje


molitva na čast majke božje lurdske u godini jubileja


Bože Oče naš,

među svim stvorenjima

stvorio si Mariju,

savršeno stvorenje,

"Bezgrešno začeće".

Ona je u Lurdu izgovorila svoje ime

koje je Bernardica ponavljala.

Bezgrešna, ovo je vapaj nade:

zlo, grijeh i smrt

više nisu pobjednici.

Marijo, znaku nade, zoro spasenja!

Marijo, ti, nevinosti i utočište grešnika,

moli za nas!


Zdravo Marijo...


Gospodine Isuse,

dao si nam Mariju za našu Majku.

Ona je sudjelovala

u tvojoj muci i uskrsnuću.

U Lurdu se ukazala Bernardici,

ražalošćena zbog naših grijeha

ali obasjana tvojim svjetlom.

Po njoj, tebi, Isuse,

povjeravamo radosti i žalosti

svoje osobne, onih koji su bolesni,

kao i cijeloga čovječanstva.

Marijo, naša majko,

naše pouzdanje i naša pomoći,

moli za nas!


Zdravo Marijo...


Duše Sveti,

duše ljubavi i zajedništva.

U Lurdu je Marija, po Bernardici,

tražila da se sagradi kapela

i pozivala ljude da tu dolaze.

Nadahni Crkvu,

koju Krist gradi na Petrovoj vjeri,

da bude jedno.

Upravljaj hod Crkve

u vjernosti i odvažnosti!

Marijo,

koja si ispunjena Duhovm Svetim,

koja si zaručnica i službenica,

koja si uzor kršćana i majčinsko lice Crkve,

moli za nas.


Zdravo Marijo...


Za mnoge primljene milosti,

za sva obraćenja, oproštenja,

ozdravljenja, za sve pozive i obećanja

koja si ti potvrdila ili potakla,

za ljubav služenja drugima

na koja si nas ti potakla,

majko Božja Lurdska,

hvala ti!


Zdravo Marijo...


Sa svom braćom i sestrama,

sa svim narodima koji čeznu

za mirom i pravdom

s mladima koji traže svoj put,

ti koja si se pokazala

kao mlada žena Bernardici,

sa svima onima koji su žalosni,

bolesni, ostavljeni, napušteni,

s onima koji se suočavaju s očajem:

naša Majko Lurdska, moli za nas.


Zdravo Marijo...


Budući da si ti osmjeh Božji,

odsjaj svjetla Kristova,

prebivalište Duha Svetoga,

jer si izabrala Bernardicu

u njezinoj nedostojnosti,

jer si ti zvijezda jutarnja,

vrata nebeska,

i prvo proslavljeno stvorenje

divimo ti se, veličamo te, kličemo ti

i s tobom pjevamo

čudesna djela Božja.


Veliča ...


Sveta Bernardica (Bernardette Soubirous)

Get this widget | Track details | eSnips Social DNA

10 veljače 2008

1. korizmena Nedjelja - Blaženi Alojzije Stepinac

iskušavanje u pustinji

1. čitanje: Post 2,7-9 3,1-7

Jahve, Bog, napravi čovjeka od praha zemaljskog i u nosnice mu udahne dah života. Tako postane čovjek živa duša. I Jahve, Bog, zasadi vrt na istoku, u Edenu, i u nj smjesti čovjeka koga je napravio. Tada Jahve, Bog, učini te iz zemlje nikoše svakovrsna stabla - pogledu zamamljiva a dobra za hranu - i stablo života, nasred vrta, i stablo spoznaje dobra i zla.
Zmija bijaše lukavija od sve zvjeradi što je stvori Jahve, Bog. Ona reče ženi: "Zar vam je Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?" Žena odgovori zmiji: "Plodove sa stabala u vrtu smijemo jesti. Samo za plod stabla što je nasred vrta rekao je Bog: `Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj, da ne umrete!`" Nato će zmija ženi: "Ne, nećete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli, otvorit će vam se oči, i vi ćete biti kao bogovi koji razlučuju dobro i zlo." Vidje žena da je stablo dobro za jelo, za oči zamamljivo, a za mudrost poželjno: ubere ploda njegova i pojede. Dade i svom mužu, koji bijaše s njom, pa je i on jeo. Tada se obadvoma otvore oči i upoznaju da su goli. Spletu smokova lišća i naprave sebi pregače.


Ps 51,3-4.5-6.12-13.14.17

Smiluj mi se, Bože,
po milosrđu svome,
po velikom smilovanju
izbriši moje bezakonje!

Operi me svega od moje krivice,
od grijeha me mojeg očisti!
Bezakonje svoje priznajem,
grijeh je moj svagda preda mnom.

Tebi, samom tebi ja sam zgriješio
i učinio što je zlo pred tobom:
pravedan ćeš biti kad progovoriš,
bez prijekora kada presudiš.

Čisto srce stvori mi, Bože,
i duh postojan obnovi u meni!
Ne odbaci me od lica svojega
i svoga svetog duha ne uzmi od mene!

Vrati mi radost svoga spasenja
i učvrsti me duhom spremnim!
Otvori, Gospodine, usne moje,
i usta će moja naviještati hvalu tvoju.


2. čitanje: Rim 5,12-19

Zbog toga, kao što po jednom Čovjeku uđe u svijet grijeh i po grijehu smrt, i time što svi sagriješiše, na sve ljude prijeđe smrt... Doista, do Zakona bilo je grijeha u svijetu, ali se grijeh ne ubraja kad nema zakona. Da, ali smrt je od Adama do Mojsija doista kraljevala i nad onima koji ne sagriješiše prekršajem sličnim kao Adam, koji je pralik Onoga koji ima doći. Ali s darom nije kao s grijehom. Jer ako su grijehom jednoga mnogi umrli, mnogo se obilatije na sve razlila milost Božja, milost darovana u jednom čovjeku, Isusu Kristu. I dar - to nije kao kad je ono jedan sagriješio: jer presuda nakon jednoga grijeha posta osudom, a dar nakon mnogih grijeha - opravdanjem. Uistinu, ako grijehom jednoga smrt zakraljeva - po jednome, mnogo će više oni koji primaju izobilje milosti i dara pravednosti kraljevati u životu - po Jednome, Isusu Kristu. Dakle, grijeh jednoga - svim ljudima na osudu, tako i pravednost Jednoga - svim ljudima na opravdanje, na život! Doista, kao što su neposluhom jednoga čovjeka mnogi postali grešnici tako će i posluhom Jednoga mnogi postati pravednici.


Evanđelje: Mt 4,1-11

Duh tada odvede Isusa u pustinju da ga đavao iskuša. I propostivši četrdeset dana i četrdeset noći, napokon ogladnje. Tada mu pristupi napasnik i reče: "Ako si Sin Božji, reci da ovo kamenje postane kruhom." A on odgovori: "Pisano je: Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta." Đavao ga tada povede u Sveti grad, postavi ga na vrh Hrama i reče mu: "Ako si Sin Božji, baci se dolje! Ta pisano je: Anđelima će svojim zapovjediti za tebe i na rukama će te nositi da se gdje nogom ne spotakneš o kamen." Isus mu kaza: "Pisano je također: Ne iskušavaj Gospodina, Boga svojega!" Đavao ga onda povede na goru vrlo visoku i pokaza mu sva kraljevstva svijeta i slavu njihovu pa mu reče: "Sve ću ti to dati ako mi se ničice pokloniš." Tada mu reče Isus: "Odlazi, Sotono! Ta pisano je: Gospodinu, Bogu svom se klanjaj i njemu jedinom služi!" Tada ga pusti đavao. I gle, anđeli pristupili i služili mu.


Gospodine, nakon četrdesetodnevnog posta, bio si iskušavan od Sotone. Kad Ti je Đavao rekao da napraviš kruh od kamenja, rekao Si, kako ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta. Nakon što Te ponovo pokušao potaknuti da iskušavaš Oca nebeskog, odgovaraš mu: "Pisano je također: Ne iskušavaj Gospodina, Boga svojega!" Nakon toga i treći put, napasnik Ti pokazuje sva kraljevstva svijeta, ako mu se pokloniš. Odgovorio si mu: "Odlazi, Sotono! Ta pisano je: Gospodinu, Bogu svom se klanjaj i njemu jedinom služi!" U našoj želji služiti Bogu i živjeti životom koji dolikuje vjerniku svete crkve katoličke, uvijek nas prate napasti kao i Tebe Gospodine. Bio si napastovan da napustiš dano poslanje, da svu moć upotrijebiš samo za sebe te da vjeruješ jedino sebi. Naše napasti mogu biti drukčije, ali u stvarnosti su iste. Često nas zaokupljaju stvari i događaji koji nas odvlače s Tvog puta Isuse . Mogu li naći riječi za vlastite napasti, slabosti ili zlobe kojima najčešće popuštam? Koje su to? Mogu li prepoznati te svoje napasti onako kako si ih ti otkrio i kako si odbio Zloga, usprkos životnome pozivu koji živim?
Gospodine, danas se spominjemo sluge Tvoga, blaženog Alojzija Stepinca, kojemu je komunistički diktator imenom Tito, nudio povlastice, dobru plaću i društveni položaj, ako se zauzvrat odrekne pripadnosti katoličkoj crkvi na čelu s papom, i osnuje đavolsku komunističku crkvu kojoj bi na čelu bio sam krvnik Tito. Blaženi Alojzije Stepinac je odbio. Nakon toga obećao mu je sigurnost života, tjelohranitelje, vile i rezidencije, ali blaženik ni tada nije pristao na kompromis. Zatim, kad blaženi Alojzije nije ni na to pristao, tražio je diktator od njega da se odrekne svog hrvatstva, i da se pokloni njemu i njegovoj sviti, a zauzvrat će mu on, Tito, "oprostiti suradnju s okupatorima i domaćim izdajicama". Ni na to Blaženik nije pristao, savjest mu je bila čista, nije se opirao namještenom i montiranom procesu, gdje je osuđen na doživotnu robiju, i sustavno trovan od strane komunističkih zlikovaca. Iako je mnogima pomagao, o ovom blaženiku je širena sustavna laž od strane komunista, koji su mrzili sve što je hrvatsko, a posebice katoličku crkvu u Hrvata. Gospodine, zahvaljujem Ti, što si nam podario ovakav uzor vjere, blaženog Alojzija, koji je znao prepoznati bitno od nebitnoga, znao je da će kraljevstava i vlasti proći, ali da Tvoje Riječi nikada neće proći. Svojim svetim životom, bio je svjetlo u tami jednog vremena, u tami komunizma i ateizma, bio je i ostao uzor mnogim naraštajima, daj hrvatskom narodu još ovako svetih muževa, spremnih ako treba, poći i u smrt za krst časni i slobodu zlatnu. Blaženi Alojzije moli za nas!

Misli blaženog Alojzija Stepinca

Trpjeti i raditi za Katoličku crkvu.
Od ovih principa ne odstupamo nikada, makar uz cijenu života.

Ja iz ove zemlje ne idem!
Smatram svojom dužnošću, da u ovim teškim danima ostanem sa svojim narodom i svećenstvom.

Tko se Boga ne boji, taj strepi pred ljudima.

Imati i držati se dragog Isusa, kako je sve onda lako!

Ako treba bolje je časno poginuti, nego sramotno ostati.

Tu su biskupi, koji nas vode, a kad bi i koji biskup zastranio, još je tu Sveta Stolica – Sveti otac koji nikad neće zalutati u stvarima vjere.

Bože dragi, daj da mir tvoj dođe na zemlju!

Žalosni će biti svršetak svakomu koji prezira Bogorodicu!

Neka dode bilo sto, ja ostajem ti i čekam!

Nas narod ima daleko veće blago: nasu vjeru svetu katoličku!

Crkva može ovo podnositi, klonuti neće. Pobjeda je njezina!

Ja se neprestano molim dragom Bogu da oduzme našem narodu srce kameno, a dadne mu srce koje zna i hoće ljubiti.

Komunizam se od laži rodio, od laži živi, i od laži će i umrijeti.

Ako i zvijezde padaju, Bog ostaje!

Imati pouzdanje u Boga i moliti ustrajno.
Gospodin zna, kad je pravi čas, da pomogne!

Gospodinu Bogu se ne žuri, ali on nikada ne zakasni.

Sa svojim narodom hoću da budem i ako je Božja volja i poginuti.

Pazite da ostavite sinu za baštinu vjeru!
Što mu koriste milijuni ako izgubi vjeru!
Naprotiv, ako mu ništa drugo ne ostavite, nego samo vjeru bit će sretan!

Ako ovaj crveni kardinalski grimiz označuje krv, onda me veseli da podnesem mučeništvo.

Mislim da Gospodin Bog neće uništiti siromašni naš narod, da će mu se smilovati, kad je Sveti otac ovo učinio.

Ja sam čvrsto uvjeren u pobjedu Katoličke crkve!

Rugaju se Bogu, ne boje ga se, ali zato strepe pred ljudima.


Znajte Isus Krist jest i ostaje kamen ugaoni svijeta.
Tko na nj padne, razbiti će se, i na koga padne smrviti će ga!

Crkva će katolička u našoj zemlji ostati i dalje čvrsta.

Gospodin Bog je najsigurnija glavnica!

Svaki dan molim Sv.Petra, neka ne zaboravi ugovora s Hrvatima.

Što bi danas nas narod bez Svete Stolice?
Tko jos razumije nase prilike kao Sveti Otac.

I mene su sudili u ime naroda, ali glavno da nisam osuđen u ime Presvetog Trojstva.

Gore gledaj prema nebu i ne boj se!

Progovoriti će Gospodin Bog…

Nikad biti Juda!

Životno je pitanje Crkve po srijedi, i ja ne mogu i ne smijem šutjeti!

Može umrijeti zagrebački nadbiskup, ali Petar ne umire!


Blaženi Alojzije Stepinac

06 veljače 2008

Pepelnica - Čista Srijeda


1. čitanje: Jl 2,12-18

"Al' i sada - riječ je Jahvina - vratite se k meni svim srcem svojim posteć', plačuć' i kukajuć'." Razderite srca, a ne halje svoje! Vratite se Jahvi, Bogu svome, jer on je nježnost sama i milosrđe, spor na ljutnju, a bogat dobrotom, on se nad zlom ražali. Tko zna neće li se opet ražaliti, neće li blagoslov ostaviti za sobom! Prinose i ljevanice Jahvi, Bogu našemu! Trubite u trubu na Sionu! Sveti post naredite, oglasite zbor svečani, narod saberite, posvetite zbor. Saberite starce, sakupite djecu, čak i nejač na prsima. Neka ženik iziđe iz svadbene sobe a nevjesta iz odaje. Između trijema i žrtvenika neka tuže svećenici, sluge Jahvine. Neka mole: "Smiluj se, Jahve, svojem narodu! Ne prepusti baštine svoje sramoti, poruzi naroda. Zašto da se kaže među narodima: Gdje im je Bog?" Tad Jahve, ljubomoran na zemlju svoju, smilova se svom narodu.


Ps 51,3-4.5-6.12-13.14.17

Smiluj mi se, Bože,
po milosrđu svome,
po velikom smilovanju
izbriši moje bezakonje!

Operi me svega od moje krivice,
od grijeha me mojeg očisti!
Bezakonje svoje priznajem,
grijeh je moj svagda preda mnom.

Tebi, samom tebi ja sam zgriješio
i učinio što je zlo pred tobom:
pravedan ćeš biti kad progovoriš,
bez prijekora kada presudiš.

Čisto srce stvori mi, Bože,
i duh postojan obnovi u meni!
Ne odbaci me od lica svojega
i svoga svetog duha ne uzmi od mene!

Vrati mi radost svoga spasenja
i učvrsti me duhom spremnim!
Otvori, Gospodine, usne moje,
i usta će moja naviještati hvalu tvoju.


2. čitanje: 2 Kor 5,20-6,2

Kristovi smo dakle poslanici; Bog vas po nama nagovara. Umjesto Krista zaklinjemo: dajte, pomirite se s Bogom! Njega koji ne okusi grijeha Bog za nas grijehom učini da mi budemo pravednost Božja u njemu.
Kao suradnici opominjemo vas da ne primite uzalud milosti Božje. Jer on veli: U vrijeme milosti usliših te i u dan spasa pomogoh ti. Evo sad je vrijeme milosno, evo sad je vrijeme spasa.


Evanđelje: Mt 6,1-6.16-18

"Pazite da svoje pravednosti ne činite pred ljudima da vas oni vide. Inače, nema vam plaće u vašeg Oca koji je na nebesima. Kada dakle dijeliš milostinju, ne trubi pred sobom, kako to u sinagogama i na ulicama čine licemjeri da bi ih ljudi hvalili. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv, kada daješ milostinju - neka ti ne zna ljevica što čini desnica, da tvoja milostinja bude u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti!" "Tako i kad molite, ne budite kao licemjeri. Vole moliti stojeći u sinagogama i na raskršćima ulica da se pokažu ljudima. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv, kad moliš, uđi u svoju sobu, zatvori vrata i pomoli se svomu Ocu, koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti." "I kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Izobličuju lica da pokažu ljudima kako poste. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv, kad postiš, pomaži glavu i umij lice da ne zapaze ljudi kako postiš, nego Otac tvoj, koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti."


Gospodine, danas na početku svetog vremena priprave za najveći blagdan kojim Si svijet otkupio svojim uskrsnućem, molim Te u ovom milosnom vremenu, daj mi milost za istinsko poboljšanje moga života, na osobnom, obiteljskom, društvenom i svim poljima života u zajednici, da mogu pobijediti sebe i svoje grešne sklonosti. Znam, dao Si mi način na koji to mogu napraviti, molitvom, postom i dobrim djelima, molim Te neka obredne riječi prilikom pepeljanja: "Obratite se i vjerujte Evanđelju", ili "Sjeti se, čovječe, prah si i u prah ćeš se vratiti." ne budu samo izvanjski čin, nego neka me potaknu na iskreno unutarnje obraćenje srca, kako bi obuzdale moju oholost i podsjetile me da je život na zemlji prolazan. Neka moja molitva bude molitva srca, da Te mogu pratiti na Tvom križnom putu, i tako postom koji će me osloboditi suvišnog i loših navika, učiniti osjetljivim za potrebe drugoga, da mogu činiti djela milosrđa. Neka mi trpljenje i patnja iznova dobiju smisao i vrijednost kroz Tvoj križ, jer Ti ne ostavljaš patnika, nego mu daješ snagu i dioništvo u svom uskrsnuću. Gospodine, daj da me korizmena obnova pripravi na Vazam.




Get this widget | Track details | eSnips Social DNA

03 veljače 2008

Sveti Blaž biskup i mučenik



1. čitanje: Sef 2,3 3,12-13

Tražite Jahvu, svi skromni na zemlji, svi koji izvršavate odredbe njegove! Tražite pravdu, tražite poniznost: vi ćete možda biti zaštićeni u dan gnjeva Jahvina.
jer ću pustiti da u tebi opstane samo skroman i čedan narod, i u imenu Jahvinu tražit će okrilje Ostatak Izraelov. Oni neće više činiti nepravdu, neće više govoriti laži; u njihovim ustima neće se više naći jezik prijevarni. Moći će pasti i odmarati se, i nitko im neće smetati."


Ps 146,6-7.8-10

koji stvori nebo i zemlju,
more i sve što je u njima;
koji ostaje vjeran dovijeka,

potlačenima vraća pravicu,
a gladnima kruh daje.
Jahve oslobađa sužnje,

Jahve slijepcima oči otvara.
Jahve uspravlja prignute,
Jahve ljubi pravedne.

Jahve štiti tuđince,
sirote i udovice podupire,
a grešnicima mrsi putove.

Jahve će kraljevati dovijeka,
tvoj Bog, Sione,
od koljena do koljena. Aleluja!


2. čitanje: 1 Kor 1,26-31

Ta gledajte, braćo, sebe, pozvane: nema mnogo mudrih po tijelu, nema mnogo snažnih, nema mnogo plemenitih. Nego lude svijeta izabra Bog da posrami mudre, i slabe svijeta izabra Bog da posrami jake; i neplemenite svijeta i prezrene izabra Bog, i ono što nije, da uništi ono što jest, da se nijedan smrtnik ne bi hvalio pred Bogom. Od njega je da vi jeste u Kristu Isusu, koji nama posta mudrost od Boga, i pravednost, i posvećenje, i otkupljenje, da bude kako je pisano: Tko se hvali, u Gospodu neka se hvali.


Evanđelje: Mt 5,1-12

Ugledavši mnoštvo, uziđe na goru. I kad sjede, pristupe mu učenici. On progovori i stane ih naučavati: "Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko! Blago ožalošćenima: oni će se utješiti! Blago krotkima: oni će baštiniti zemlju! Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi! Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe! Blago čistima srcem: oni će Boga gledati! Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati! Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko!" "Blago vama kad vas - zbog mene - pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas! Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima! Ta progonili su tako proroke prije vas!"


Danas , ujedinjeni s prijateljskim gradom Dubrovnikom slavimo blagdan sv. Blaža ili Vlaha i molimo za zdravlje. Na današnji dan svake godine po svim crkvama dijeli se blagoslov grla, a po zagovoru sv. Blaža, biskupa i mučenika. Ovaj se blagoslov temelji na prastaroj predaji po kojoj je sv. Blaž svojim blagoslovom spasio dječaka kome je u grlu zapela riblja kost. Današnji svetac bio je također jedan od brojnih mučenika prvih stoljeća kršćanstva. Potjecao je iz grada Sebaste u Armeniji a već od ranog djetinjstva i mladosti opredjelio se za Krista napustivši radosti i užitke ovoga svijeta. Bio je za ono doba veoma obrazovan čovjek i vršio je službu liječnika radosno pomažući siromasima. Pomagao im je ne samo kao liječnik, već je još više kao kršćanin u njima gledao i susretao samoga Krista. Prigodom grličanja svećenik izgovara sljedeće riječi: Zagovorom sv. Blaža, biskupa i mučenika, neka te Gospodin oslobodi bolesti grla i svakog drugog zla, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Često puta skloni smo prvo blaženstvo povezivati s materijalnim siromaštvom. Međutim siromasi duhom u potpunosti razumiju svoju potpunu ovisnost o dobroti i Božjem milosrđu, dopuštaju da ih Krist vodi. Slobodni su od svih veza koje ih povezuju sa svijetom: moć, potrošački mentalitet, materijalizam, pogrešne ideologije, loše navike, alkohol, droga... Spremni su predati sve: vrijeme, ponos, karijeru... sve što bi ih moglo sprječavati u postizanju jedinstva s Bogom. To znači živjeti život tako da slavimo Gospodina iznad svega, čak i u malim svakodnevnim stvarima koje činimo, kad susrećemo druge ljude, i uočavamo njihove potrebe, kad se ne prepuštamo rastrošnosti.

Ožalošćeni su ljudi koji pate zbog osobnih problema ili problema drugih. Oni nisu ožalošćeni zbog manjka ljubavi oko njih, pomutnjom i nasiljem u svijetu. To su oni koje Bog privija sebi, jer se iskreno kaju, i traže oproštenje svojih grijeha, ostaju postojani u vjeri, iako su mnogo propatili, pa u zamjenu primaju od Boga veliku utjehu, već na ovom svijetu.

Krotki su oni koji su poučljivi, koji posjeduju u debi unutarnju dobrotu, oni koji se smireno suočavaju s problemima i teškoćama, djeluju u blagosti i pričaju razborito, uvijek ponizni pred Bogom i bližnjima. Prihvaćaju druge bez obzira na okolnosti, način života ili obiteljske situacije. Nisu spremni manipulirati drugima, uvijek su ponizni i na usluzi drugima, jer su uvjereni da bez Boga ne vrijede ništa.

Pravedni su oni koji osjećaju jaku želju da vide pravednost na djelu svugdje i uvijek. Duboko u sebi oni traže ono što je dobro, pravo i pravedno. Žele tražiti istinukako bi pronašli Boga i izgradili osoban i prisan odnos s Njim. Žele težiti savršenom životu.

Milosrdni su oni koji u praksu provode temeljno Isusovo učenje. Oni u praksi provode djela milosrđa koje je spominjao Isus, a odnose se kako na tijelo, tako i na dušu. Uvjereni da će im biti suđenio na temelju tih stvari i da Isus shvaća njihovo ponašanje prema braći i sestrama u potrebi, kao prema Njemu osobno.

Čisti srcem su oni koji se svojski trude sačuvati se čistim od svakog zla. Oni drže Boga u svojim mislima, idejama i pri donošenju odluka, čineći sve za ljubav Božju. Njihova ljubav se očituje u vršenju Božjih zapovijedi, u jedinstvu su s Bogom i ljudima, a to jedinstvo donosi mir, i obećanje, možda jasnije izraženo nego u blaženstvima, da će jasno vidjeti Boga.

Mirotvorci imaju jaku povezanost s Kristom, princem mira. Posjeduju mirnoću i smirenost koje su stekli kroz jaku vjeru i kontinuiranu komunikaciju s Bogom u molitvi. Osim što su u miru s samim sobom i Bogom, također su u miru s drugima i okolinom oko njih. Pronalazimo ih tamo gdje mir nedostaje, predano rade da prevlada i zaživi mir umjesto nasilja, ljubav umjesto straha, život umjesto smrti.

Progonjeni radi pravednosti su kršćani koje se uznemirava, jer žive svetim životom, poput svetih učenika, oni slijede Isusa putem trpljenja i zbog toga su sretni s Njim u slavi Uskrsnuća.

Prokleti su oni koji se pouzdaju u svoje bogatstvo i koji ne pomažu potrebne, oni kojima ništa ne nedostaje, a ne brinu za one koji nemaju ni najosnovnije za život, oni koji traže sreću u neumjerenom zabavljanju, hedonizmu, razvratu, i oni koje hvale loši ljudi, jer u njima pronalaze podršku.

Bog nikada ne proklinje jer po svojoj bezgraničnoj ljubavi on blagoslivlja, ali kad osoba odluči zloupotrijebiti svoju slobodu, ona time sama sebi nanosi štetu i ne dopušta si da uživa istinsku sreću.

Bog nas je stvorio jer nas voli i kako bi nas volio, pokazao nam je put koji nas vodi k njemu, ali ponekad, nažalost mi slijedimo naše vlastite puteve i tako se udaljavamo od Boga. Na taj način na sebe navlačimo prokletstvo, umjesto blagoslova koje je Bog za nas namijenio.

Svako blaženstvo govori o nečemu važnom u kršćanskome životu. To je ideal - kako pronaći Boga ili, bolje, kako se približiti Bogu u svakodnevnomu životu. Idi redom i promotri ih pojedinačno te vidi odgovaraju li, daju li smisla tvomu životu? Jesu li ti donijeli određenu cjelovitost kada si bio ponizan, milosrdan, blag, mirotvorac, borio se za pravdu, bio izrugivan zbog svoje vjere. Bog nam je blizu kada smo takvi. Moli za milost da možeš živjeti od takva pogleda na život, koji je bio u središtu Isusova života.

Pretražujući Internet pronašao sam i ovaj zanimljiv tekst koji se odnosi na

Napasnikova blaženstva

Blagoslovljeni oni koji su preumorni, prezauzeti
ili previše rastreseni da provedu jedan sat tjedno
u crkvi s braćom i sestrama kršćanima:
oni su moji najbolji radnici!

Blagoslovljeni kršćani koji čekaju da ih se moli
i koji očekuju zahvalnost: oni su mi korisni!

Blagoslovljeni oni koji su osjetljivi,
jer – uz malo sreće – oni će prestati pohađati misu,
oni su moji misionari!

Blagoslovljeni oni koji su tobože vrlo religiozni,
ali svima idu na živce,
oni zauvijek pripadaju meni!

Blagoslovljeni oni koji izazivaju nevolje:
oni će se zvati mojom djecom!

Blagoslovljeni oni koji nemaju vremena za molitvu:
oni su mi lak plijen!

Blagoslovljeni oni koji se uvijek žale,
jer ih uvijek slušam!

Blagoslovljeni vi kada, čitajući ovo, mislite
da se to tiče nekoga drugoga a ne vas!

Priredio župnik vlč. Ivan Lenić


Isuse, progovaraš mi u tekstu Sv. pisma. Daj da odgovorim na tvoj današnji poziv.
Nauči me da prepoznam tvoju ruku na djelu u mom svakodnevnom životu.

Papa mirotvorac

Get this widget | Track details | eSnips Social DNA

02 veljače 2008

Svjećnica - Prikazanje Gospodinovo


1. čitanje: Mal 3,1-4

Evo šaljem glasnika da put preda mnom pripravi. I doći će iznenada u Hram svoj Gospod koga vi tražite i anđeo Saveza koga žudite. Evo ga, dolazi već - govori Jahve nad Vojskama. Ali tko će podnijeti dan njegova dolaska i tko će opstati kad se on pojavi? Jer on je kao oganj ljevačev i kao lužina bjeliočeva. I zasjest će kao onaj što topi srebro i pročišćava. Očistit će sinove Levijeve i pročistit će ih kao zlato i srebro, da prinose Jahvi žrtvu u pravednosti. Tad će biti draga Jahvi žrtva Judina i jeruzalemska kao u drevne dane i kao prvih godina.

Ps 24,7-10

"Podignite, vrata,
nadvratnike svoje,
dižite se, dveri vječne,
da uniđe Kralj slave!"

"Tko je taj Kralj slave?"
"Jahve silan i junačan,
Jahve silan u boju!"

"Podignite, vrata,
nadvratnike svoje,
dižite se, dveri vječne,
da uniđe Kralj slave!"

"Tko je taj Kralj slave?"
"Jahve nad Vojskama –
on je Kralj slave!"

2. čitanje: Heb 2,14-18

Pa budući da djeca imaju zajedničku krv i meso, i sam on tako postade u tome sudionikom da smrću obeskrijepi onoga koji imaše moć smrti, to jest đavla, pa oslobodi one koji - od straha pred smrću - kroza sav život bijahu podložni ropstvu. Ta ne zauzima se dašto za anđele, nego se zauzima za potomstvo Abrahamovo. Stoga je trebalo da u svemu postane braći sličan, da milosrdan bude i ovjerovljen Veliki svećenik u odnosu prema Bogu kako bi okajavao grijehe naroda. Doista, u čemu je iskušan trpio, može iskušavanima pomoći.

Evanđelje: Lk 2,22-40

Kad se zatim po Mojsijevu Zakonu navršiše dani njihova čišćenja, poniješe ga u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu - kao što piše u Zakonu Gospodnjem: Svako muško prvorođenče neka se posveti Gospodinu! - i da prinesu žrtvu kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem: dvije grlice ili dva golubića. Živio tada u Jeruzalemu čovjek po imenu Šimun. Taj čovjek, pravedan i bogobojazan, iščekivaše Utjehu Izraelovu i Duh Sveti bijaše na njemu. Objavio mu Duh Sveti da neće vidjeti smrti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega. Ponukan od Duha, dođe u Hram. I kad roditelji uniješe dijete Isusa da obave što o njemu propisuje Zakon, primi ga on u naručje, blagoslovi Boga i reče: "Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru! Ta vidješe oči moje spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem svih naroda: svjetlost na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskoga." Otac njegov i majka divili se što se to o njemu govori. Šimun ih blagoslovi i reče Mariji, majci njegovoj: "Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan - a i tebi će samoj mač probosti dušu - da se razotkriju namisli mnogih srdaca!" A bijaše neka proročica Ana, kći Penuelova, iz plemena Ašerova, žena veoma odmakla u godinama. Nakon djevojaštva živjela je s mužem sedam godina, a sama kao udovica do osamdeset i četvrte. Nije napuštala Hrama, nego je postovima i molitvama danju i noću služila Bogu. Upravo u taj čas nadođe. Hvalila je Boga i svima koji iščekivahu otkupljenje Jeruzalema pripovijedala o djetetu. Kad obaviše sve po Zakonu Gospodnjem, vratiše se u Galileju, u svoj grad Nazaret. A dijete je raslo, jačalo i napunjalo se mudrosti i milost je Božja bila na njemu.


Danas Crkva slavi blagdan Svijećnice, Gospu Kandeloru, to jest Očišćenje Marijino, Prikazanje Isusovo u hramu, sve su to nazivi za današnji blagdan. Isus iz Nazareta je Svjetlo svijeta. Svijećnica je dan kad su Marija i Josip unijeli malo dijete Isusa u hram da bi ga po židovskom zakonu kao prvorođenca prikazali Bogu. Tada je starac Šimun rekao proročke riječi da je to dijete postavljeno na propast i spasenje mnogima u Izraelu, da je on svjetlo naroda, te da je to znak kojemu će se svi suprotstavljati. Mrak se suprotstavlja svijeći, ali ona pobjeđuje osvjetljuje i uništava mrak. Simbolika svjetla trajno je prisutna u religioznom doživljaju i izričaju. To Svjetlo nije zemaljsko i nije svjetlost obične svijeće, to je Bog sam, to je snaga neba. Svijeća svijetleći nestaje i je to slika ljudskog života. Dok drugima svijetlimo nestajemo, ali i nanovo se rađamo. Tko god upali svoju savjest, svoje srce i svoju volju na toj svijeći, sam postaje svjetlo i najsnažnija životna vatra, koja može sve ogrijati, sve osvijetliti i svima darovati život vječni.

Svijećnicu obično doživljavamo kao Marijin blagdan. Izvještaj današnjeg evanđelja, u prvi plan ne stavlja ni Mariju, ni Isusovo prikazanje u hramu, nego Isusov susret s predstavnicima Božjega naroda. Blagdan je ovo susreta starosti i mladosti. Na blagdan Svijećnice, prisjećamo se Isusova prikazanja u hramu, ali i promatramo dvoje starih, mudrih ljudi: Šimuna i Anu, koji su "osjetili i prepoznali čas". "Osjetiti i prepoznati čas" - što to znači? Vjera u stvarnost koja se ne mijenja i užitak stvarnosti koji se mijenja. Za starije realizam dobiva novo značenje. Slobodan si od svakodnevna posla, od ambicija, a ta odvojenost ti može donijeti mudrost, širi pogled u kojemu ono što je konačno, uistinu stvarno, treba postati jasnije. Možda ćeš biti u napasti da popustiš pred prolaznošću i da nemaš više budućnosti. Možda ćeš biti u napasti da postaneš cinik beznađa u kojemu je pobijedila nestalnost. Starac Šimun nije se umorio od svoga života provedena u molitvi. Ponekad nam se čini, ili se tako osjećamo, kao da smo sve rekli Gospodinu: naše probleme, grijehe, slabosti i padove koji nam se čine isti kao i prošle godine. Možda nam se čini da se i Bog umorio od nas i naše molitve. Ali, Šimun se nije umorio od hvale i zahvaljivanja. Možda je to sastavni dio molitve u starosti, a možda upravo to što Bog od nas i želi. Molitvom se oslobađamo događaja iz prošlosti, bilo da su se dogodili jučer ili davno. Starija nas dob može dovesti do širih prostranstava Božje ljubavi i brige tijekom godina. Poput Šimuna, veličamo Božju slavu, a poput Ane jednostavno promatramo Isusa i hvalimo Boga. Učinimo to i danas u molitvi, bez obzira na našu životnu dob. Prava vjera starije dobi je u izravnoj suprotnosti s navedenim. Ona odbacuje pospanu rezerviranost djetinjstva, odriče se beskrajnih zahtjeva mladosti, promatrajući kako su ljudska postignuća prolazna i brzo nestaju. U takvu promatranju stvari Božja ljubav i providnost, zajedništvo živih i preminulih u Kristu, uzvišeno značenje sv. mise, može postati stvarnije nego bilo što drugo na ovome svijetu, no, nije to baš tako lako. Mi nemamo odgovore na sva pitanja, ali imamo dovoljno da zadržimo našu vjeru i ljubav. "Ljubav je plod vjere, vjere u tami", kaže sv. Ivan od Križa. Ta vjera temelji se na Božjoj vjernosti.

Danas je dan posvećenog života, kada posebno molimo za svećenička i redovnička zvanja. Od 1997. godine, odredbom Svetog Oca, pape Ivana Pavla II, cijela Crkva na Svijećnicu slavi Svjetski dan posvećenog života, kao dan u kojemu se posebna pozornost pridaje važnosti Bogu na poseban način posvećenih osoba, bilo aktivnih, bilo kontemplativnih redovnika i redovnica, bilo posvećenika koji svoje posvećenje i poslanje vrše u svijetu, kao članovi sve brojnijih svjetovnih instituta. Na Svjetski dan posvećenog života u brojnim našim crkvama i katedralama slavljene su svečane sv. mise skupa s Bogu posvećenim osobama i za Bogu posvećene osoba, na kojima su redovnice i redovnici obnovili svoje posvećenje Bogu, uvijek i sve više nastojeći svojim životom, riječima i činima biti sol zemlje i svjetlo svijeta.

Molitva vjernika za Dan posvećenog života

Uvod

Gospodine Isuse Kriste, veliki i vječni svećeniče, žalosno je tvoje srce, kad vidiš ovce bez pastira. Zato u tvoje ime i po tebi molimo nebeskog Oca, da pošalje poslenike u žetvu svoju.

1. Isuse, dobroto beskrajna, učini da kršćanski roditelji odgajaju svoju djecu u duhu požrtvovnosti i da velikodušno daruju u svećeničku i redovničku službu one, koje ti pozoveš, molimo te.

2. Učitelju apostola, odaberi i privuci između naših mladih one koji će nam prikazivati žrtvu svete mise, dijeliti svete sakramente, te moliti i žrtvovati se za nas, molimo te.

3. Dobri Pastiru, čuvaj svoje odabrane za svećeništvo i redovništvo od vanjskih i nutarnjih pogibelji i daj im ustrajnost u svetom zvanju da postanu i budu svećenici po tvojem Presvetom srcu. Neka puni vjere i ljubavi prema tebi i tvojoj svetoj Crkvi nesebično posvete sve svoje snage za održavanje i širenje tvoga kraljevstva u neumrlim dušama, molimo te.

4. Majko Marijo, čuvaj naša sjemeništa, da iz njih izađe mnogo svetih svećenika i redovnika, koji će našem narodu sačuvati najveće blago svete vjere i obdari nas mnogim redovnicama koje će molitvom i žrtvom obnavljati lice Crkve, molimo te.

5. Probudi u svim vjernicima svoje Crkve svijest da moli i odgaja mlade za duhovna zvanja, molimo te.

6. Bože, daj nam svećenika, redovnika i redovnica. Bože, daj nam svetih svećenika, redovnika i redovnica. Bože, daj nam mnogo svetih svećenika, redovnika i redovnica, molimo te.

7. Sjeti se Gospodine i svih onih koji pred nama pođoše u tvoje Kraljevstvo, osobito onih koji su ti se za života posvetili služiti u poslušnosti, bez vlasništva i u čistoći. Budi njihova nagrada na nebesima molimo te.

Prenesi, Gospodine Isuse, naše molitve pred lice Oca svoga i Oca našega i daj da se tvoje kraljevstvo širi i raste po svim narodima na zemlji. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.


Budimo svjetlo svijeta, neka naš život bude vrijedan i ispunjen.

Get this widget | Track details | eSnips Social DNA