Image and video hosting by TinyPic
NA OVOM BLOGU ŽELIM IZNOSITI NEKA SVOJA RAZMIŠLJANJA, I RAZMATRATI O NEKIM TEMAMA VEZANIM ZA KATOLIČKU DUHOVNOST.

31 prosinca 2007

SVETA BOGORODICA MARIJA

Stara godina, 31. 12. 2007

ZAHVALNA MOLITVA ZA STARU GODINU

Predobri Bože, na svršetku ove godine dolazim k tebi, da ti zahvalim na svemu što si mi udijelio ove godine. Ponajprije Ti zahvaljujem za nebrojene milosti i duhovne darove. Zahvaljujem Ti što si me tolike molbe dobrostivo uslišao, što si tolike moje zablude popravio i tolikim me rasvjetljenjima, opomenama i duhovnim utjehama obasuo. Zahvaljujem Ti nadalje i na milosti vremenitog života, osobito što si me i ove godine očuvao na životu. Hvala Ti za tolika druga dobročinstva: za zdravlje, sreću, slogu u obitelji, za uspjeh u pothvatima i blagoslov u vremenitim stvarima. Ti si me Gospodine ove godine tako divno vodio. Budi i slijedeće godine moja snaga, da ti vjernije služim i što savršenije ispunim Tvoju svetu volju, pa došlo što mu drago. Ti si uza me, pa čega da se bojim? U tebe se Gospodine uzdam, neću se postidjeti dovijeka! Amen.

Iz molitvenika "Slavimo Krv Kristovu"


Nova godina, 01. 01. 2008.
SVETA BOGORODICA MARIJA

Get this widget | Track details | eSnips Social DNA




1. čitanje: Br 6,22-26

Jahve reče Mojsiju: “Reci Aronu i njegovim sinovima: 'Ovako blagoslivljajte Izraelce govoreći im: Neka te blagoslovi Jahve i neka te čuva! Neka te Jahve licem svojim obasja, milostiv ti bude! Neka pogled svoj Jahve svrati na te i mir ti donese!' Tako neka stavljaju moje ime nad sinove Izraelove, i ja ću ih blagoslivljati.”


Ps 67,2-3.5-6.8

Pripjevni psalam: Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas!

Smilovao nam se Bog
i blagoslovio nas,
obasjao nas licem svojim,

da bi sva zemlja
upoznala putove tvoje,
svi puci tvoje spasenje!

Nek' se vesele i kliču narodi,
jer sudiš pucima pravedno i
narode vodiš na zemlji.

Neka te slave narodi, Bože,
svi narodi neka te slave!
Bog nas blagoslovio!

Neka ga štuju svi krajevi svjetski!


2.čitanje: Gal 4,4-7

A kada dođe punina vremena, odasla Bog Sina svoga: od žene bi rođen, Zakonu podložan da podložnike Zakona otkupi te primimo posinstvo. A budući da ste sinovi, odasla Bog u srca vaša Duha Sina svoga koji kliče: "Abba! Oče!" Tako više nisi rob nego sin; ako pak sin, onda i baštinik po Bogu.


Evanđelje: Lk 2,16-21

I pohite te pronađu Mariju, Josipa i novorođenče gdje leži u jaslama. Pošto sve pogledaše, ispripovijediše što im bijaše rečeno o tom djetetu. A svi koji su to čuli divili se tome što su im pripovijedali pastiri. Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu. Pastiri se zatim vratiše slaveći i hvaleći Boga za sve što su čuli i vidjeli kako im je bilo rečeno. Kad se navršilo osam dana da bude obrezan, nadjenuše mu ime Isus, kako ga je bio prozvao anđeo prije njegova začeća.


Danas Crkva slavi blagdan Marije Bogorodice, posebno mi se svidjela ova meditacija, koju zato što je jednostavno predivna, donosim u cijelosti:

GOSPA POKAZUJE PUT

Tako može samo Majka. Tako može samo Gospa – neumorna uciteljica u školi Božje milosti. Kad se svi umore, odustanu, razocaraju i postanu malodušni, Majka -Kraljica Mira kao da tek pocinje svoju zadacu. Ona svojom prisutnošcu u Medugorju otvara prostor za novu nadu, novi pocetak i nova nadahnuca. Ona se na svom putu u ovom svetištu ne zaustavlja više od dvadeset godina. Gospa je Božji plan u suvremenom svijetu upravo preko Medugorja. Poslana je od Boga medu nas i Ona privodi Bogu razasutu djecu Oca Nebeskoga. Po svakoj svojoj poruci ona dio neba spušta na zemlju. Isto tako, Gospa po obracenicima pravi uzdarje Bogu najvecem dobrocinitelju i prijatelju covjeka.

Kad osobno razmišljam o Gospi u Medugorju i njezinim porukama, gotovo se uvijek zaustavim na jednoj cinjenici: Gospa pokazuje put, otvara vrata, poziva na Vjecnu gozbu. Ona poput Sv. Ivana apostola vice u pustinji današnjega svijeta, u pustinji ljudskih srdaca. Kao i Ivan, tako i Gospa, ne stavlja sebe u prvi plan. Ona je sluškinja, poslanica i suvremenim rjecnikom receno: Gospa je medij komuniciranja covjeka i Boga. Svaka njezina poruka, opomena, poziv ukazuju na Oca, Sina i Duha Svetoga. Tako ona otvara stazu našega hoda prema Presvetom Trojstvu.

Kao što je Gospa slušala Božji glas i mijenjala svoje životne pravce, mjesto boravka, ona to isto traži i od nas. Gospa želi svratiti pogled na naš život i propitati pripadnost Isusu. Želi nas uputiti cestom odricanja, posta i molitve do Boga. Ona ne pruža ništa sladunjavo i prolazno. Gospa u Medugorju daje zadatke svojoj djeci. I dok neki misle kako je prezahtjevna, istovremeno ti zahtjevi privlace milijune ljudi u ovom svetištu. Ljudi žele izazove i nove smjernice, a toga u Gospinom obracanju vjernicima ima na pretek. Cuti i prihvatiti Gospin glas i uputiti se stazama na koje nas poziva najveci je izazov za kršcanina današnjice. Ne bojmo se upraviti svoje korake u nepoznato. Bog ce sigurno po zagovoru Kraljice Mira ispuniti i naše strahove i ohrabriti naše nesigurnosti.

Fra Mario Knezovic


Get this widget | Track details | eSnips Social DNA

30 prosinca 2007

Sveta Obitelj



1. čitanje: Sir 3,2-6.12-14

Jer Gospod slavi oca u djeci njegovoj i učvršćuje pravo majke nad sinovima njezinim. 3Tko štuje oca okajava grijehe svoje, i tko časti majku svoju sabire blago. Tko štuje oca radovat će se sa svoje djece i bit će uslišen u dan molitve svoje. Tko časti oca svojeg, dugo živi; tko čini radost majci svojoj sluša Gospoda. Sine moj, pomozi oca svoga u starosti i ne žalosti ga za života njegova. Ako mu i razum klone, budi blag s njime i ne grdi ga ti, koji si u punoj snazi. Jer, ne zaboravlja se milost prema ocu, već se uračunava u oprost grijeha.


Ps 128,1-5

Hodočasnička pjesma.

Blago svakome koji se Jahve boji,
koji njegovim hodi stazama!
Plod ruku svojih ti ćeš uživati,

blago tebi, dobro će ti biti.
Žena će ti biti kao plodna loza u odajama tvoje kuće;
sinovi tvoji k'o mladice masline oko stola tvojega.

Eto, tako će biti blagoslovljen čovjek koji se Jahve boji!
Blagoslovio te Jahve sa Siona,
uživao sreću Jeruzalema sve dane života svog!


2. čitanje: Kol 3,12-21

Zaodjenite se dakle - kao izabranici Božji, sveti i ljubljeni - u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost te podnosite jedni druge praštajući ako tko ima protiv koga kakvu pritužbu! Kao što je Gospodin vama oprostio, tako i vi! A povrh svega - ljubav! To je sveza savršenstva. I mir Kristov neka upravlja srcima vašim - mir na koji ste pozvani u jednom tijelu! I zahvalni budite! Riječ Kristova neka u svem bogatstvu prebiva u vama! U svakoj se mudrosti poučavajte i urazumljujte! Psalmima, hvalospjevima, pjesmama duhovnim od srca pjevajte hvalu Bogu! I sve što god riječju ili djelom činite, sve činite u imenu Gospodina Isusa, zahvaljujući Bogu Ocu po njemu! Žene, pokoravajte se svojim muževima kao što dolikuje u Gospodinu! Muževi, ljubite svoje žene i ne budite osorni prema njima. Djeco, slušajte roditelje u svemu, ta to je milo u Gospodinu! Očevi, ne ogorčujte svoje djece da ne klonu duhom.


Evanđelje: Mt 2,13-15.19-23

A pošto oni otiđoše, gle, anđeo se Gospodnji u snu javi Josipu: "Ustani, reče, uzmi dijete i majku njegovu te bježi u Egipat i ostani ondje dok ti ne reknem jer će Herod tražiti dijete da ga pogubi. On ustane, uzme noću dijete i majku njegovu te krene u Egipat. I osta ondje do Herodova skončanja - da se ispuni što Gospodin reče po proroku: Iz Egipta dozvah Sina svoga. Nakon Herodova skončanja, gle, anđeo se Gospodnji javi u snu Josipu u Egiptu: "Ustani, reče, uzmi dijete i njegovu majku te pođi u zemlju izraelsku jer su umrli oni koji su djetetu o glavi radili." On ustane, uzme dijete i njegovu majku te uđe u zemlju izraelsku. Ali saznavši da Arhelaj vlada Judejom namjesto svoga oca Heroda, bojao se poći onamo pa, upućen u snu, ode u kraj galilejski. Dođe i nastani se u gradu zvanu Nazaret - da se ispuni što je rečeno po prorocima: Zvat će se Nazarećanin.



Dok razmišljamo o svetoj nazaretskoj obitelji, shvaćamo da si se Isuse htio roditi u obitelji, jer si želio prihvatiti obitelj kao temelj zajednice. Htio si se tako roditi, da bi bio jedan od nas i podijelio s nama sve što je ljudsko. Na taj način si se utjelovio u svaku obitelj, hvala ti Isuse na tvojoj ljubavi. Gospodine, kušao si ljudsku nesigurnost i teškoće preživljavanja. Tvoja majka, tako sretna dok je molila Veliča, sada se morala brzo prilagoditi na beskućništvo. Daj da budem jednako odlučan kušati nesigurnost i jak kada se planovi ne ispunjavaju onako kako ja želim. Isuse pomozi našim obiteljima, obnovi, i oživi naše obitelji, daj da jedni drugima budemo na usluzi, a ne na smetnji. Ukloni neslogu iz naših obitelji, kako bismo jedni prema drugima bili obiteljski u ljubavi povezani. Isuse, molim Te da očevi i majke budu darovatelji života, i da djeca budu radost u obitelji. Isuse osnaži naše obitelji da ne klonu pod poteškoćama svagdašnjeg života. Daj nam milost osjetiti što znači imati obitelj, pomozi nam da se naš narod osjeti kao jedna obitelj, i svi narodi svijeta neka osjete da su jedna velika obitelj, djeca istog Oca, braća i sestre. Isuse, neka nam Tvoja sveta nazaretska obitelj bude uzor, i neka po njenom zagovoru naše obitelji budu ispunjene ljubavlju, pažnjom i razumijevanjem.


MOLITVA ZA OBITELJ

Bože, od kojega nam dolazi svako očinstvo na nebu i na zemlji, Oče, koji si ljubav i život, učini da svaka ljudska obitelj na zemlji, po tvome Sinu rođenom od žene i po Duhu Svetom, postane izvorom božanske ljubavi za uvijek nove naraštaje. Učini da tvoja milost vodi misli i djela roditelja, za dobro njihove obitelji i svih obitelji na svijetu. Neka mladi naraštaji u obitelji nađu snažnu potporu za čovječnost i rast u istini i ljubavi! Neka ljubav osnažena milošću sakramenta ženidbe, bude jača od svake nemoći i beznađa, koje zahvaćaju naše obitelji. Na kraju te molimo za zagovor svete nazaretske obitelji, da Crkva u svim narodima na zemlji, može plodonosno ispuniti svoje poslanje u obitelji i po obitelji, po Kristu našem Gospodinu, koji je put, istina i život, u vijeke vjekova. Amen.

Ivan Pavao II



28 prosinca 2007

Nevina dječica

1. čitanje:1 Iv 1,5-2,2

A ovo je navještaj koji smo čuli od njega i navješćujemo vama: Bog je svjetlost i tame u njemu nema nikakve! Reknemo li da imamo zajedništvo s njim, a u tami hodimo, lažemo i ne činimo istine. Ako u svjetlosti hodimo, kao što je on u svjetlosti, imamo zajedništvo jedni s drugima i krv Isusa, Sina njegova, čisti nas od svakoga grijeha. Reknemo li da grijeha nemamo, sami sebe varamo i istine nema u nama. Ako priznamo grijehe svoje, vjeran je on i pravedan: otpustit će nam grijehe i očistiti nas od svake nepravde. Reknemo li da nismo zgriješili, pravimo ga lašcem i riječi njegove nema u nama.
Dječice moja, ovo vam pišem da ne griješite. Ako tko i sagriješi, zagovornika imamo kod Oca - Isusa Krista, Pravednika. On je pomirnica za grijeha naše, i ne samo naše, nego i svega svijeta.


Ps 124,2-5.7-8

da nije Jahve za nas bio:
kad se ljudi digoše proti nama,
žive bi nas progutali.

Kad je uskipio bijes njihov na nas,
voda bi nas podavila; bujica bi nas odnijela,
vode pobješnjele sve nas potopile.

Duša je naša poput ptice umakla iz zamke lovaca:
raskinula se zamka, a mi umakosmo!
Pomoć je naša u imenu Jahve koji stvori nebo i zemlju.

Evanđelje: Mt 2,13-18

A pošto oni otiđoše, gle, anđeo se Gospodnji u snu javi Josipu: "Ustani, reče, uzmi dijete i majku njegovu te bježi u Egipat i ostani ondje dok ti ne reknem jer će Herod tražiti dijete da ga pogubi. On ustane, uzme noću dijete i majku njegovu te krene u Egipat. I osta ondje do Herodova skončanja - da se ispuni što Gospodin reče po proroku: Iz Egipta dozvah Sina svoga. Vidjevši da su ga mudraci izigrali, Herod se silno rasrdi i posla poubijati sve dječake u Betlehemu i po svoj okolici, od dvije godine naniže - prema vremenu što ga razazna od mudraca. Tada se ispuni što je rečeno po proroku Jeremiji: U Rami se glas čuje, kuknjava i plač gorak: Rahela oplakuje sinove svoje i neće da se utješi jer više ih nema.



Danas Crkva slavi spomen na Nevinu dječicu. Herod, vidjevši da su ga magi izigrali, veoma se rasrdio i naredio da se poubijaju u Betlehemu i njegovoj okolici sva muška djeca od dvije godine pa naniže, prema vremenu za koje se pomno raspitao u maga. Tada se ispuni što je rečeno po proroku Jeremiji: U Rami se glas čuje, kuknjava i plač gorak: Rahela oplakuje sinove svoje i neće da se utješi jer više ih nema. Zbog straha za svoju vlast i prijestolje i radi svojih sebičnih interesa, Herod je okrutno pogazio pravo na život malene dječice. Nažalost, i danas se ta krv prolijeva kada se vrše pobačaji začete, a još nerođene djece. Nažalost, postao je trend život bez obveze, i sve se više propagira slobodna ljubav. Brak je postao nešto što mnogi smatraju kao nešto sasvim zastarjelo. Često se puta može čuti, poznata fraza: "Nama i nije potreban papir, mi živimo skupa..." Međutim brak nije samo običan papir, to je daleko nešto dublje... Ovakvo shvaćanje braka samo po sebi omogućava "slobodu" pojedincu, on može sutra reći ne i ne osjeća nikakvu obvezu prema drugoj osobi. Po srijedi je čista sebičnost, jer oba partnera u takvoj "zajednici", ne daruju ljubav. Ako li se pod takvim okolnostima "slobodnog življenja" dogodi začeće djeteta, ono postaje smetnja. Jednostavno, ugrožava "slobodu" majke tog djeteta?! I ona ga se želi pod svaku cijenu riješiti. Takva majka, ne poštuje u prvom redu osobu s kojom živi, ne prihvaća obveze, i ne može shvatiti što znači bračni život. Ona nije sposobna pod svojim srcem othraniti i na svijet donijeti dijete, jer prvenstveno ne zna dati ljubav. Ona ima snagu ubiti to nemoćno dijete, jer ono joj ne može pružiti nikakav otpor. Tada se događa ono najgore, majka Herod ubija nerođeno nevino dijete. Kakva je u stvari takva osoba koja može ubiti svoje dijete, dijete koje nikome ne čini zlo, samo čezne da ga se voli, traži lijepu riječ, osmijeh i priču?! Dosta je onih koji su prestali željeti djecu, i kojima nije drago da se ona rađaju, koji umjesto kulture života propagiraju kulturu smrti. Ali, evo baš ovih dana Bog je došao među nas i kao dijete je među nama. Zar ćemo mu reći da je suvišan, pa ipak, malo dijete rođeno u Betlehemu dokaz je da sigurno Božja ruka neće nikada izmaknuti svoj dlan, da Božje srce vječito za nas kuca, da se Bog opredijelio totalno za čovjeka. Dopustimo djeci neka žive. Obradujmo danas neko dijete, pomilujmo ga, dajmo mu nade, recimo mu da želimo biti dobri, i da želimo da i ono, kad odraste, postane oslonac mnogoj djeci i mnogom čovjeku. Na internetskim stranicama udruge stop abortus, www.stopabortus.com/ , čije su stranice nažalost nedostupne, nalazio se kompletan CD s prekrasnom meditacijom u mp3 formatu, i pjesmama naših poznatih izvođača duhovne glazbe. Kako je stranica nedostupna (unavailable) donosim u pisanom obliku, meditaciju Razgovor s nerođenim, i pjesmu Nemoj me ubit, majko.

RAZGOVOR S NEROĐENIM

Dan prije dolaska na svijet nerođeno dijete upita Boga:

Bože, čujem da me sutra šalješ na zemlju.

Bog joj odgovori:

Da, šaljem te.

Dijete: A kako ću živjeti tamo kad sam mala i bespomoćna?

Bog: Ne brini šaljem između mnogo anđela jednog i za tebe on će te čekati i brinut će se za tebe.

Dijete: Ovdje na nebu ne radim baš ništa osim što Tebi pjevam, smijem se i radujem, to mi je dovoljno da budem sretna, SUPER MI JE S TOBOM.

Bog: Tvoj će ti anđeo pjevati i smijat će se s tobom svaki dan, osjetit ćeš njegovu ljubav, to će ti biti dovoljno da budeš sretna.

Bog joj uze ruku u svoju i ostadoše na trenutak u tišini, tada dijete opet upita:

Dijete: A što tebe, Bože, najviše iznenađuje kod ljudi?

Bog: Najviše me iznenađuje što misle s tjeskobom na budućnost i time zaboravljaju na sadašnjost. Tako ne žive ni u sadašnjosti ni u budućnosti.

Dijete: A kako ljudi žive?

Bog: Mnogi ljudi žive kao da nikada neće umrijeti a onda kad umru vrlo brzo ih zaborave svi, pa bude kao da nikad nisu ni živjeli. Ne samo da se ne sjećaju onog što su oni postigli u životu, nego se ni njih ne sjećaju, a plod njihovog znoja, rad njihovih ruku najviše uživaju drugi, a ne oni. A nitko se ne sjeća tko je to osigurao.

Dijete: A na što trebam paziti?

Bog: Pazi na to da ti djetinjstvo ne bude dosadno. Nemoj se žuriti brzo odrasti, jer mnogi ljudi žele odrasti, a onda kad odrastu čeznu za djetinjstvom i rado bi ponovno htjeli biti djeca.

Dijete: A, Bože, kako ću imati puuuuuuuuuno novaca?

Bog: Dijete moje budi pametna! Mnogi ljudi troše zdravlje da bi stekli puno novaca, a onda moraju trošiti novac da bi povratili zdravlje, no to nikad neće uspjeti. Radije ti budi zdravija i sretnija s manje novaca, nego nesretnija i bez mira u srcu s puno novaca. Nije bogat onaj koji puno ima, nego onaj koji manje treba.

Dijete: Čula sam da ima i one djece kaja se još ne rode, a već umru i opet dođu k tebi.

Bog: Sve ti čuješ. Da, istina je da u svijetu ima puno pobačaja, to je zato što mnogi ne vjeruju da ljudski život počinje začećem već misle da je to tek rođenjem. No, ipak im kad tad progovorim kroz savjest, dovedem ih na pravu istinu, žao mi je što čine loše.

Dijete: Brzo! Bože, moram krenuti, kaži mi kako se zove moj anđeo čuvar?

Bog: Nije važno.

Dijete: Kako ću zvati svog anđela?

Bog: Zovi ga jednostavno MAMA.



NEMOJ ME UBIT, MAJKO

 
      Nemoj me ubit, majko,
      pod srcem tvojim sam se skrila
      posteljica ugodna mi meka
      srce čujem kako kuca
      JA SAM ŽIVA!
       
      Nemoj me ubit, majko,
      sićušna sam da se branim
      nedužna sam, nisam kriva
      zašto život da mi kratiš
      kad si mi ga poklonila.
       
      Nemoj me ubit, majko,
      ja sam čovjek, dušu imam
      postat ti ćeš ubojica
      kriva za krv nedužnoga
      nikad nećeš imat mira.
       
      Nemoj me ubit, majko,
      zamisao svu odagnaj
      ljubav majčinsku probudi
      na divotni poziv majke
      počašćena, i ponosna budi.



Nemoj me ubit, majko,

nevino te čedo moli


pusti me da rastem


i rođenje da doživim


da te gledam i da ti se divim.
       

Poslušajte pjesmu: Nemoj me ubit, majko:
Get this widget | Track details | eSnips Social DNA


27 prosinca 2007

Sveti Ivan




1. čitanje: 1 Iv 1,1-4

Što bijaše od početka, što smo čuli, što smo vidjeli očima svojim, što razmotrismo i ruke naše opipaše o Riječi, Životu - da, Život se očitova, i vidjeli smo i svjedočimo, i navješćujemo vam Život vječni, koji bijaše kod Oca i očitova se nama - što smo vidjeli i čuli, navješćujemo i vama da i vi imate zajedništvo s nama. A naše je zajedništvo s Ocem i sa Sinom njegovim Isusom Kristom. I to vam pišemo da radost naša bude potpuna.

Ps 97,1-2.5-6.11-12

Jahve kraljuje: neka kliče zemlja,
nek' se vesele otoci mnogi!
Oblak i tama ovijaju njega,

pravda i pravo temelji su prijestolja njegova.
Brda se tope pred Jahvom k'o vosak,
pred vladarom zemlje sve.

Nebesa navješćuju pravednost njegovu,
svi narodi gledaju mu slavu.
Svjetlost sviće pravedniku

i radost čestitima u srcu.
Radujte se, pravednici, u Jahvi,
slavite sveto ime njegovo!

Evanđelje: Iv 20,1-8

Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut. Otrči stoga i dođe k Šimunu Petru i drugom učeniku, kojega je Isus ljubio, pa im reče: "Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše." Uputiše se onda Petar i onaj drugi učenik i dođoše na grob. Trčahu obojica zajedno, ali onaj drugi učenik prestignu Petra i stiže prvi na grob. Sagne se i opazi povoje gdje leže, ali ne uđe. Uto dođe i Šimun Petar koji je išao za njim i uđe u grob. Ugleda povoje gdje leže i ubrus koji bijaše na glavi Isusovoj, ali nije bio uz povoje, nego napose svijen na jednome mjestu. Tada uđe i onaj drugi učenik koji prvi stiže na grob i vidje i povjerova.


Danas slavimo svetog Ivana evanđelista, bio je sin Zebedeja i Salome, učenik Ivana Krstitelja, i prvi je s Andrijom pošao za Kristom. Bio je učenik kojega je Isus osobito ljubio, na posljednjoj večeri sjedi uz Isusa. Najveću vjernost pokazao je kad je jedini od apostola stajao pod Isusovim križem. Povjesničari kršćanske starine misle da je Ivan ostao u svetom gradu, u Jeruzalemu, sve do smrti Isusove Majke, koju je Isus na križu povjerio baš njemu.
Osim Evanđelja napisao je tri poslanice i Otkrivenje. Sve su te njegove knjige pune najdublje teologije. On, na primjer, u Evanđelju ne opisuje samo gole činjenice, već i upozorava na njihovu dubinsku uvjetovanost i otkriva njihovo simboličko značenje. Biblijski sladokusac starine, Origen, piše početkom III. stoljeća: "Cvijet Biblije jesu evanđelja, a cvijet Evanđelja jest Ivanovo evanđelje." Ivanove poslanice mogu se nazvati, a navlastito prva, poslanicama ljubavi, jer u njima dolazi 31 puta glagol "ljubiti" te 21 puta imenica "ljubav". On nam je njima dao i najdivniju definiciju Boga: " Bog je ljubav! "
Otkrivenje je proročka knjiga, teško se razumije, no ipak vrijedno je i nju češće uzeti u ruke te čitati jer ćemo u njoj naći mnogo ohrabrenja u podnošenju životnih poteškoća i mnogo nade u konačnu pobjedu Isusa Krista. Ivan ponovno stvara trenutak kada se svijet za njega iznenada promijenio. Sjeća se nejasne zbunjujuće poruke Marije Magdalene, lude trke na grob u nedjeljno jutro, saginjanja i gledanja u mračni prostor, videći pogrebno platno koje je bilo uredno složeno na kamenju i puštajući Petra da uđe prvi u grob. A onda, taj neizreciv osjećaj da je smrt srela svoga pobjednika.
Gospodine, za mene, kao i za Ivana, vjera u uskrsnuće mijenja život. Vjerujem da si pobijedio smrt i obećao nam istu pobjedu. Ivan je vidio i povjerovao, a ja živim od te vjere. Isuse, progovaraš mi u tekstu Sv. pisma. Daj da odgovorim na tvoj današnji poziv. Nauči me da prepoznam tvoju ruku na djelu u mom svakodnevnom životu.



26 prosinca 2007

Sveti Stjepan

Get this widget | Track details | eSnips Social DNA








1. čitanje: Dj 6,8-10 7,54-60

Stjepan je pun milosti i snage činio velika čudesa i znamenja u narodu. Nato se digoše neki iz takozvane sinagoge Slobodnjaka, Cirenaca, Aleksandrinaca te onih iz Cilicije i Azije pa počeše raspravljati sa Stjepanom, ali nisu mogli odoljeti mudrosti i Duhu kojim je govorio.

Kad su to čuli, uskipješe u srcima i počeše škripati zubima na njega. Ali on, pun Duha Svetoga, uprije pogled u nebo i ugleda slavu Božju i Isusa gdje stoji zdesna Bogu pa reče: "Evo vidim nebesa otvorena i Sina Čovječjega gdje stoji zdesna Bogu." Vičući iza glasa, oni zatisnuše uši i navališe jednodušno na njega. Izbaciše ga iz grada pa ga kamenovahu. Svjedoci odložiše haljine do nogu mladića koji se zvao Savao. I dok su ga kamenovali, Stjepan je zazivao: "Gospodine Isuse, primi duh moj!" Onda se baci na koljena i povika iza glasa: "Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh!" Kada to reče, usnu.


Ps 31,3-4.6-8.17-21

Prikloni k meni uho svoje,
pohiti da me oslobodiš!
Budi mi hrid zaštite, tvrđava spasenja.

Jer ti si hrid moja, tvđava moja,
radi svoga imena vodi me i ravnaj.
U tvoje ruke duh svoj predajem:

otkupi me, Jahve, Bože vjerni.
Ti mrziš one koji štuju ništavne kumire,
a ja se u Jahvu uzdam.

Radosno ću klicat` tvojoj milosti,
jer si na moju bijedu pogledao,
pomogao u tjeskobi duši mojoj.

Rasvijetli lice nad slugom svojim,
po svojoj me dobroti spasi.
Jahve, ne bilo me stid što tebe zazvah!

Neka se postide zlotvori,
nek` u Podzemlju zamuknu.
Nek` zanijeme usne lažljive

koje protiv pravednika govore drsko,
oholo i prezirno.
O, kako je velika, Jahve, tvoja dobrota,

koju čuvaš za one koji te se boje,
koju iskazuješ onima što se tebi utječu
naočigled sinovima čovječjim.

Zaklanjaš ih štitom lica svoga od zavjera ljudskih;
u šatoru svom ih skrivaš od jezika svadljivih.


Evanđelje: Mt 10,17-22

Čuvajte se ljudi, jer će vas predavati vijećima i po svojim će vas sinagogama bičevati. Pred upravitelje i kraljeve vodit će vas poradi mene, za svjedočanstvo njima i poganima. Kad vas predadu, ne budite zabrinuti kako ili što ćete govoriti. Dat će vam se u onaj čas što ćete govoriti. Ta ne govorite to vi, nego Duh Oca vašega govori u vama!" "Brat će brata predavati na smrt i otac dijete. Djeca će ustajati na roditelje i ubijati ih. Svi će vas zamrziti zbog imena moga. Ali tko ustraje do svršetka, bit će spašen."


Sveti Stjepan je pun milosti i snage činio velika čudesa i znamenja u narodu. To se naravno nije svima svidjelo. Zato su odlučili da ga kamenuju, i odložiše haljine njegove do nogu mladića koji se zvao Savao. I dok su ga kamenovali, Stjepan je zazivao: "Gospodine Isuse, primi duh moj!" Onda se baci na koljena i povika iza glasa: "Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh!" Kada to reče, usnu. Ovdje vidimo veličinu prvomučenika Stjepana, koji spremno daruje svoj život za Krista, i u opisu iz djela apostolskih, dalje čitamo da su njegove haljine odložene do nogu mladića koji se zvao Savao. Taj isti Savao, koji je tada progonio kršćane, kasnije, nakon obraćenja, postao je gorljivi apostol, svima nam znan po svojim poslanicama, nakon obraćenja mijenja ime u Pavao. Iz ovih redaka izvire nevjerojatna snaga, u samrtnom grču Sveti Stjepan ne proklinje, on moli Gospodina da primi njegov duh i također, da ne uzme za grijeh onima koji ga ubijaju. Javlja mi se u mislima slika raspetog Krista, koji govori: "Oče oprosti im jer ne znaju što čine". U tome je sva veličina, na zlo ne vraćati zlo, već moliti za one koji mrze i progone. Jučer sam bio u jednoj splitskoj crkvi, na ponoćnoj misi, i kad je svećenik rekao da će početi pričest, da moli za dostojanstvo, napomenuo je da se pričestiti mogu oni koji su se ispovjedili, ili su bez većeg grijeha, a da se ne mogu pričestiti oni koji žive nevjenčano, nalaze se u civilnom braku, žive u istospolnim zajednicama, ili su rastavljeni, isti koji su se osjetili prozvanim, počeli su gunđati, psovati svećeniku majku, nastao je žamor, i dvije trećine prisutnih je napustilo crkvu?! Ne vidim što je sporno svećenik rekao u tom trenutku, ni da je nekoga uvrijedio. On je samo opomenuo da se sakrament Euharistije ne može primati svetogrdno, a ostavio je svakom vlastiti izbor. Međutim, isti koji ne žele promijeniti svoje sadašnje stanje, dakle napustiti sadašnji način života, napuštaju crkvu, i psovkama kamenuju svećenika?! Tako je to nažalost u gradskim sredinama, gdje je duhovni život postao nažalost samo dio folklora, gdje se prisustvo svetoj misi doživljava kao nekakav odlazak u kazalište, uz lijepe kulise, uz pjesmu zbora, i sve se svelo na audio vizualni doživljaj. Sjećam se naših ponoćki i misa kroz cijelu godinu, iz vremena 80'ih, (a i daleko, daleko, ranije), jer to su bile godine, kad se s radošću dolazilo u crkvu, sudjelovalo, a ne tek prisustvovalo svetoj misi, tada su crkve bile tijesne, i čekalo se u redovima na svetu pričest, pa ako bi bilo malo vremena zbog početka slijedeće mise, pričest bi se dijelila u sakristiji, za one koji se nisu uspjeli pričestiti za vrijeme mise. U to vrijeme svi, cijela crkva je pjevala, bez obzira na sluh i glasovne mogućnosti pojedinca, bilo je tako ugodno, slušati osobu do tebe u falš pjevanju, ( ni ja sam nemam posebnog sluha, ali bi se sve na kraju slilo u skladnu melodiju), ugodnije nego danas kad crkveni zborovi, VIS-ovi, razni glazbeni sastavi izvode Božićne pjesme, jer većina ljudi samo sluša, više od 75% prisutnih. To je žalosno stanje, na licima se često osjeti nestrpljenje da se sve završi, pa da u miru otiđu svojim domovima. Ni riječi, o svjedočanstvu kakvo nas upravo na današnji dan nadahnjuje, i pitam se zašto je to baš tako? Od današnjeg vjernika se ne traži ovakva žrtva, ali mnogi nisu u stanju zapjevati Božićnu pjesmu, i naravno da ne mogu osjetiti radost Božićnog otajstva, a kamoli da žele mijenjati životne navike, oni jednostavno ne žele primiti Isusa u svoje srce, slave njegov rođendan isto kao kad bi došli na rođendansku proslavu a da slavljenik nipošto ne bude prisutan?! To je ono što me kao vjernika smeta, ja ću na svakoj misi, a posebno ovih dana pjevati, pa makar pokvario izvedbu najboljeg izvođača, ili komornog orkestra!!! Želim svim srcem slaviti rođenje Gospodinovo, želim ga primati u svoje srce, ne samo na Božić, nego kroz cijelu godinu i kroz cijeli moj životni vijek. To je bit Božića, da se Isus neprestano rađa u mome srcu, a ne da nakon Božićnih blagdana, kad skinem jelku, odbacim svoje vjerske dužnosti i općenito vjerski život.

Isuse, koji iz Betlehema širiš svoje Božansko svjetlo, prosvijetli srca ljudi koji žive u mom gradu, i gradovima diljem Hrvatske i Svijeta, da spoznaju da si ti došao na svijet donijeti ljubav, daj im da spoznaju istinski razlog Tvog dolaska, daruj im radost i mir, pokaži im da jedino u Tebi mogu pronaći mir, da ne prihvaćaju mir koji im Svijet daje, jer samo tako će pristati na promjenu svog života. Ni u jednoj sekti ili denominaciji, nijednoj yogi, tantri, i reikiju..., neće sigurno pronaći mir. Molim Te Isuse, daj da ljudi ne traže izgovore za bijeg od Tvog Božanskog svjetla, i da se ne prepuštaju nehajnom životu, u kojem nema obveza. Ti si Isuse rekao: "Uistinu, jaram je moj sladak i breme moje lako.", molim te oslobodi ljude koji nose jaram ropstva grijeha, neka prihvate tebe kao svog Spasitelja i upoznaju radost djece Božje.




24 prosinca 2007

Božić

25.12. 2007.



1. čitanje: Iz 52, 7-10


Kako su ljupke po gorama noge glasonoše radosti koji oglašava mir, nosi sreću, i spasenje naviješta govoreć Sionu: "Bog tvoj kraljuje!" Čuj, stražari ti glas podižu, zajedno svi kliču od radosti, jer na svoje oči vide gdje se na Sion vraća Gospodin. Radujte se, kličite, razvaline jeruzalemske, jer je Jahve utješio narod svoj i otkupio Jeruzalem. Ogolio je Gospodin svetu svoju mišicu pred očima svih naroda, da svi krajevi zemaljski vide spasenje Boga našega.


Pripjevni psalam: 98 (97), 1-6

Svi krajevi svijeta vidješe
spasenje Boga našega.

Pjevajte Gospodinu pjesmu novu,
jer učini djela čudesna.
Pobjedu mu pribavi desnica njegova
i sveta mišica njegova.

Svi krajevi svijeta vidješe
spasenje Boga našega.

Gospodin obznani spasenje svoje,
pred poganima pravednost objavi.
Spomenu se dobrote i vjernosti
prema domu Izraelovu.

Svi krajevi svijeta vidješe
spasenje Boga našega.

Svi krajevi svijeta vidješe
spasenje Boga našega.
Sva zemljo, poklikni Gospodinu,
raduj se, kliči i pjevaj!

Svi krajevi svijeta vidješe
spasenje Boga našega.

Zapjevajte Gospodinu uz citaru,
uz citaru i uza zvuke harfe;
uz trublje i zvuke rogova:
kličite Gospodinu kralju!

Svi krajevi svijeta vidješe
spasenje Boga našega.


2. čitanje: Heb 1, 1-6
Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu. Njega postavi baštinikom svega; Njega po kome sazda svjetove. On, koji je odsjaj Slave i otisak Bića njegova te sve nosi snagom riječi svoje, pošto očisti grijehe, sjede zdesna Veličanstvu u visinama; postade toliko moćniji od anđela koliko je uzvišenije nego oni baštinio ime. Ta kome od anđela ikad reče: Ti si sin moj, danas te rodih; ili pak: Ja ću njemu biti otac, a on će meni biti sin. A opet, kad uvodi Prvorođenca u svijet, govori: Nek pred njim nice padnu svi anđeli Božji "


Evanđelje: Iv 1, 1-18 ili 1, 1-5. 9-14

U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog. Ona bijaše u početku u Boga. Sve postade po njoj i bez nje ne postade ništa. Svemu što postade u njoj bijaše život i život bijaše ljudima svjetlo; i svjetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze.
Bi čovjek poslan od Boga, ime mu Ivan. On dođe kao svjedok da posvjedoči za Svjetlo da svi vjeruju po njemu. Ne bijaše on Svjetlo, nego - da posvjedoči za Svjetlo.
Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka dođe na svijet; bijaše na svijetu i svijet po njemu posta i svijet ga ne upozna. K svojima dođe i njegovi ga ne primiše. A onima koji ga primiše podade moć da postanu djeca Božja: onima koji vjeruju u njegovo ime, koji su rođeni ne od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muževlje, nego - od Boga. I Riječ tijelom postade i nastani se među nama i vidjesmo slavu njegovu - slavu koju ima kao Jedinorođenac od Oca - pun milosti i istine.
Ivan svjedoči za njega. Viče: "To je onaj o kojem rekoh: koji za mnom dolazi, preda mnom je jer bijaše prije mene!" Doista, od punine njegove svi mi primismo, i to milost na milost. Uistinu, Zakon bijaše dan po Mojsiju, a milost i istina nasta po Isusu Kristu. Boga nitko nikada ne vidje: Jedinorođenac - Bog - koji je u krilu Očevu, on ga obznani.



Danas slavimo najljepši blagdan, obiteljski blagdan, kad se okupljamo zajedno oko obiteljskog stola, da u zajedništvu, ljubavi i miru, proslavimo blagdan rođenja Spasitelja svijeta. Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka dođe na svijet; bijaše na svijetu i svijet po njemu posta i svijet ga ne upozna. K svojima dođe i njegovi ga ne primiše. A onima koji ga primiše podade moć da postanu djeca Božja: onima koji vjeruju u njegovo ime, koji su rođeni ne od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muževlje, nego - od Boga. I Riječ tijelom postade i nastani se među nama i vidjesmo slavu njegovu - slavu koju ima kao Jedinorođenac od Oca - pun milosti i istine. Koliko je nažalost, tame u našim životima, jer smo često puta u strahu za svoju egzistenciju, sigurnost, pa zbog toga zaboravljamo na svoje bližnje, i ne vidimo u njima Kriste Tvoju sliku, i tako te ponovno ne upoznasmo. K nama dođe i mi te ne primismo, u bratu čovjeku. Molim Te Kriste prosvijetli naša srca, da Te upoznamo, nastani se među nama, da vidimo u svakom koga susretnemo Tvoju slavu. Kao Sin Jedinorođenac od oca, mogao si se roditi u sjaju i raskoši, a izabrao si skromnu štalicu, da nam pokažeš put jednostavnosti. Želiš nam pokazati istinsku radost, i tražiš da Te primimo u poniznosti, i susrećemo u siromasima Tvojim, a znamo da si se sakrio od mudrih i umnih i objavio malenima. Kriste molim Te, daj mi da te prepoznam u bratu čovjeku, primam iskrena srca, i da se uvijek nanovo rađaš u mome srcu. Neka to ne bude samo danas, nek se iznova ponavlja cijeli moj životni vijek. Radujem se susretu s Tobom, Isuse hvala što si došao. Ostani uvijek u mom srcu, jačaj me u krepostima, daj mi da osjetim radost Tvog dolaska. Zato, radosna srca, zapjevajmo malenomu, Kralju danas rođenomu...


Powered by eSnips.com





SRETAN BOŽIĆ!

Badnji dan - Badnja večer


1. čitanje: 2 Sam 7,1-5.8-12.14.16

Kad se David nastanio u svojem dvoru i kad mu je Jahve pribavio mir od svih njegovih neprijatelja unaokolo, reče kralj proroku Natanu: “Pogledaj! Ja, evo, stojim u dvoru od cedrovine, a Kovčeg Božji stoji pod šatorom.” A Natan odgovori kralju: “Idi i čini sve što ti je na srcu jer je Jahve s tobom.” Ali još iste noći dođe Natanu ova Jahvina riječ: “Idi i reci mome sluzi Davidu: Ovako govori Jahve: Zar ćeš mi ti sagraditi kuću da u njoj prebivam? Zato sad ovo reci mome sluzi Davidu: Ovako govori Jahve nad vojskama: Ja sam te doveo s pašnjaka, od ovaca i koza, da budeš knez nad mojim izraelskim narodom. Bio sam s tobom kuda si god išao, iskorijenio sam sve tvoje neprijatelje pred tobom. Ja ću ti pribaviti veliko ime, kao što je velikaško ime na zemlji. Odredit ću prebivalište svojem izraelskom narodu, posadit ću ga da živi na svojem mjestu i da ne luta više naokolo, niti da ga zlikovci muče kao prije, onda kad sam odredio suce nad svojim izraelskim narodom. Ja ću mu pribaviti mir od svih njegovih neprijatelja. Jahve će te učiniti velikim. Jahve će ti podići dom. I kad se ispune tvoji dani i ti počineš kod svojih otaca, podići ću tvoga potomka nakon tebe, koji će se roditi od tvoga tijela, i utvrdit ću njegovo kraljevstvo. Ja ću njemu biti otac, a on će meni biti sin: ako učini što zlo, kaznit ću ga ljudskom šibom i udarcima kako ih zadaju sinovi ljudski. Tvoja će kuća i tvoje kraljevstvo trajati dovijeka preda mnom, tvoje će prijestolje čvrsto stajati zasvagda.`”

Ps 89,2-5.27.29

O ljubavi Jahvinoj pjevat ću dovijeka,
kroza sva koljena vjernost ću tvoju naviještati.
Ti reče: “Zavijeke je sazdana ljubav moja!”

U nebu utemelji vjernost svoju:
“Savez sklopih s izabranikom svojim,
zakleh se Davidu, sluzi svome:

tvoje potomstvo održat ću dovijeka,
za sva koljena sazdat ću prijestolje tvoje.”
On će me zvati: `Oče moj!

Bože moj i hridi spasa mojega.
Njemu ću sačuvati dovijeka naklonost svoju
i Savez svoj vjeran.

Evanđelje: Lk 1,67-79

A Zaharija, otac njegov, napuni se Duha Svetoga i stade prorokovati: "Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov, što pohodi i otkupi narod svoj! Podiže nam snagu spasenja u domu Davida, sluge svojega, 70kao što obeća na usta svetih proroka svojih odvijeka: spasiti nas od neprijatelja naših i od ruke sviju koji nas mrze; iskazati dobrotu ocima našim i sjetiti se svetog Saveza svojega, zakletve kojom se zakle Abrahamu, ocu našemu: da će nam dati te mu, izbavljeni iz ruku neprijatelja, služimo bez straha u svetosti i pravednosti pred njim u sve dane svoje. A ti, dijete, prorok ćeš se Svevišnjega zvati jer ćeš ići pred Gospodinom da mu pripraviš putove, da pružiš spoznaju spasenja narodu njegovu po otpuštenju grijeha njihovih, darom premilosrdnog srca Boga našega po kojem će nas pohoditi Mlado sunce s visine da obasja one što sjede u tmini i sjeni smrtnoj, da upravi noge naše na put mira."



BOŽIĆ - ROĐENJE GOSPODINOVO (misa ponoćka)


1. čitanje: Iz 9,1-6

Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku; one što mrklu zemlju obitavahu svjetlost jarka obasja. Ti si radost umnožio, uvećao veselje, i oni se pred tobom raduju kao što se ljudi raduju žetvi, k'o što kliču kad se dijeli plijen. Teški jaram njegov, prečku što mu pleća pritiskaše, šibu njegova goniča slomi kao u dan midjanski. Jer, dijete nam se rodilo, sina dobismo; na plećima mu je vlast. Ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vječni, Knez mironosni. Nadaleko vlast će mu se sterat' i miru neće biti kraja nad prijestoljem Davidovim, nad kraljevstvom njegovim: učvrstit će ga i utvrdit u pravu i pravednosti. Od sada i dovijeka učinit će to privržena ljubav Jahve nad Vojskama.

Ps 96,1-2a. 2b-3. 11-12. 13

Pjevajte Jahvi pjesmu novu!
Pjevaj Jahvi, sva zemljo!
Pjevajte Jahvi, hvalite ime njegovo!

Navješćujte iz dana u dan spasenje njegovo,
kazujte poganima njegovu slavu,
svim narodima čudesa njegova.

Raduj se, nebo, i kliči, zemljo!
Neka huči more i što je u njemu!
Nek` se raduje polje i što je na njemu,

neka klikće šumsko drveće
pred Jahvom, jer dolazi, jer dolazi suditi zemlji.
Sudit će svijetu u pravdi i narodima u istini svojoj.

2. čitanje: Tit 2,11-14

Pojavila se doista milost Božja, spasiteljica svih ljudi; odgojila nas da se odreknemo bezbožnosti i svjetovnih požuda te razumno, pravedno i pobožno živimo u sadašnjem svijetu, iščekujući blaženu nadu i pojavak slave velikoga Boga i Spasitelja našega Isusa Krista. On sebe dade za nas da nas otkupi od svakoga bezakonja i očisti sebi Narod izabrani koji revnuje oko dobrih djela.

Evanđelje: Lk 2,1-14

U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom. Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem - da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna. I dok se bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi.
I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu. A u tom kraju bijahu pastiri: pod vedrim su nebom čuvali noćnu stražu kod svojih stada. Anđeo im Gospodnji pristupi i slava ih Gospodnja obasja! Silno se prestrašiše. No anđeo im reče: "Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin. I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama." I odjednom se anđelu pridruži silna nebeska vojska hvaleći Boga i govoreći: "Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!"


Badnji dan nas uvodi u otajstvo Božića, svojim čitanjima, badnja noć, ta sveta noć u kojoj osjećamo radost dolaska Onoga koji se htjede roditi, da nas otkupi od svih naših grijeha. Ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vječni, Knez mira.To je naš Spasitelj Isus Krist Gospodin. Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku; one što mrklu zemlju obitavahu svjetlost jarka obasja. Današnji dan proslavljamo u pripremama za najljepši blagdan, kitimo božićna drvca, uređujemo jaslice, koje nam simboliziraju sliku Betlehemske noći. Danas posebno trebamo paziti da naši postovi ne postanu bogate trpeze, na kojima će biti raznih vrsta bakalara, na bijelo, na brodet, fritula, dobrih vina, da se sve ne svede samo na hranu. Postiti znači jesti jedanput do sitosti ili dva puta po malo. Razni običaji, u našim krajevima obilježavaju današnji dan, pa se tako u dalmatinskoj zagori uvriježio običaj paljenja badnjaka. Pokušajmo današnji dan provesti u molitvi, sabranosti, i neka naša badnja večer ne bude večer za pucnjavu, neka bude Tiha noć, jer jedino tako možemo osjetiti radost Božića.




Get this widget | Track details | eSnips Social DNA

23 prosinca 2007

Četvrta Nedjelja Došašća

Četvrta Nedjelja Došašća - godina A



1. čitanje: Iz 7, 10-14
U one dane: Gospodin opet progovori Ahazu i reče mu: "Zaišti od Gospodina, Boga svoga, jedan znak za sebe iz dubine Podzemlja ili gore iz visina." Ali Ahaz odgovori: "Ne, neću iskati i neću iskušavati Gospodina."
Tada reče Izaija: "Čujte, dome Davidov. Zar vam je malo dodijavati ljudima, pa i Bogu mom dodijavate! Zato, sam će vam Gospodin dati znak: Evo, začet će djevica i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel, s nama Bog!


Pripjevni psalam: 24 (23), 1-6

Nek uniđe kralj Gospodin: on je Kralj slave!

Gospodnja je zemlja i sve na njoj,
svijet i svi koji na njemu žive.
On ga na morima utemelji
i na rijekama učvrsti.

Nek uniđe kralj Gospodin: on je Kralj slave!

Tko će uzići na Goru Gospodnju,
tko će stajati na svetom mjestu njegovu?
Onaj u koga su ruke čiste i srce nedužno:
duša mu se ne predaje ispraznosti.

Nek uniđe kralj Gospodin: on je Kralj slave!

On blagoslov prima od Gospodina
i nagradu od Boga, Spasitelja svoga.
Takav je naraštaj onih koji traže njega,
koji traže lice Boga Jakovljeva.

Nek uniđe kralj Gospodin: on je Kralj slave!


2. čitanje: Rim 1, 1-7

Pavao, sluga Krista Isusa, pozvan za apostola, odlučen za evanđelje Božje - koje Bog unaprijed obećavaše po svojim prorocima u Pismima svetim o Sinu svome, potomku Davidovu po tijelu, postavljenu Sinom Božjim, u snazi, po Duhu posvetitelju uskrsnućem od mrtvih, o Isusu Kristu, Gospodinu našemu, po komu primismo milost i apostolstvo da na slavu imena njegova k poslušnosti vjere privodimo sve pogane među kojima ste i vi pozvanici Isusa Krista: svima u Rimu, miljenicima Božjim, pozvanicima, svetima. Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista.


Evanđelje: Mt 1, 18-24

Rođenje Isusa Krista zbilo se ovako. Njegova majka Marija, zaručena s Josipom, prije nego se sastadoše, nađe se trudna po Duhu Svetom. A Josip, muž njezin, pravedan, ne htjede je izvrgnuti sramoti, nego naumi da je potajice napusti. Dok je on to snovao, gle, anđeo mu se Gospodnji ukaza u snu i reče: "Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga. Rodit će sina, a ti ćeš mu nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih."
Sve se to dogodilo da se ispuni što Gospodin reče po proroku: Evo, Djevica će začeti i roditi sina i nadjenut će mu se ime Emanuel - što znači: S nama Bog!
Kad se Josip probudi oda sna, učini kako mu naredi anđeo Gospodnji: uze k sebi svoju ženu.



Evo, danas je četvrta Nedjelja Došašća, približilo se vrijeme. Božić je na pragu, dijeli nas samo dva dana. Zato, neka svatko čuje, sve se to dogodilo, da se ispuni što Bog obeća po proroku Izaiji, Djevica će začeti i roditi Sina i nadjenuti će mu ime Emanuel, s nama Bog. U Evanđelju imamo kratak opis doživljaja koji je u snu imao Sv. Josip, prečisti zaručnik blažene Djevice Marije. On je ipak posumnjao i razmišljao je da li otpustiti potajice Mariju, ali čuvši Božji glas, kad mu se anđeo ukaza, i spoznavši da je Dijete što je u njoj začeto, doista od Duha Svetoga, shvativši da je to obećani Mesija koji će spasiti narod svoj od grijeha njegovih, posluša bez oklijevanja. Nije poput Ahaza iz prvog čitanja odbio primiti Božji znak. I, doista, Sv. Josip je načas posumnjao, ali nakon što je shvatio ono što Bog od njega traži, pristao je učiniti kako mu anđeo reče, prihvatio je naviještaj Isusova rođenja - radosnu vijest i cijeli svoj život je predano služio Gospodinu. U ovom je svecu, koji je upravo Gospodina ljubio poput Marije, sva veličina, i zauzima istaknuto mjesto između svetih i odabranih, jer je prihvatio postati Isusov otac pred zakonom, dati mu ime i zahvaljujući njemu, može Davidova loza prihvatiti u tom sinu Emanuela – Boga s nama i s njime priznati Božanski plan spasenja. U ovom izvještaju ne radi se o povijesti jedne obitelji, kao što bi se na prvi mah moglo pretpostaviti, već o povijesti onoga Boga, koji je Bog s nama, tako da se radi o našoj ljudskoj povijesti spasenja. Bog nije nas ljude ostavio same. On je došao k nama jer nas ljubi i jer zauvijek želi biti zajedno s nama. On će doći i k tebi samo ako želiš živjeti s njim. Ako to učiniš, osjetit ćeš u sebi duboku radost. To će biti znak da je Bog došao i k tebi. Upitaj Boga: "Gospodine, što želiš da učinim?"



Danas se u Katoličkoj Crkvi slavi ujedno i blagdan Očića, prošle Nedjelje smo proslavili blagdan Materica.

Get this widget | Track details | eSnips Social DNA

16 prosinca 2007

Treća Nedjelja Došašća

Treća Nedjelja Došašća - godina A





1. čitanje: Iz 35, 1-6a. 10

Nek' se uzraduje pustinja, zemlja sasušena, neka kliče stepa, nek' ljiljan procvjeta. Nek' bujno cvatom cvate, da, neka od veselja kliče i nek' se raduje. Dana joj je slava Libanona, divota Karmela i Šarona; oni će vidjeti slavu Gospodnju, divotu Boga našega. Ukrijepite ruke klonule, učvrstite koljena klecava! Recite preplašenim srcima: "Budite jaki, ne bojte se! Evo Boga vašega, odmazda dolazi, Božja naplata, on sam hita da nas spasi!" Sljepačke će oči progledati, uši će se gluhih otvoriti, tad će hromi skakati k'o jelen, njemakov će jezik klicati, vraćati se otkupljenici Gospodnji. Doći će u Sion kličuć' od radosti, s veseljem vječnim na čelima; pratit će ih radost i veselje, pobjeći će bol i jauci.


Pripjevni psalam: 146 (145), 6c-10

Dođi, Gospodine, da nas spasiš!
ili
Aleluja!

Gospodin ostaje vjeran dovijeka,
potlačenima pravicu vraća,
a gladnima kruh daje.

Dođi, Gospodine, da nas spasiš!
ili
Aleluja!

Gospodin oslobađa sužnje,
Gospodin slijepcima oči otvara.
Gospodin uspravlja prignute,
Gospodin ljubi pravedne.

Dođi, Gospodine, da nas spasiš!
ili
Aleluja!

Gospodin štiti pridošlice,
sirote i udovice podupire,
a grešnicima mrsi putove.
Gospodin će kraljevati dovijeka,
tvoj Bog, Sione, od koljena do koljena.

Dođi, Gospodine, da nas spasiš!
ili
Aleluja!


2. čitanje: Jak 5, 7-10

Strpite se dakle, braćo, do Dolaska Gospodnjega! Evo: ratar iščekuje dragocjeni urod zemlje, strpljiv je s njime dok ne dobije kišu ranu i kasnu. Strpite se i vi, očvrsnite srca jer se Dolazak Gospodnji približio! Ne tužite se jedni na druge da ne budete osuđeni! Evo: sudac stoji pred vratima! Za uzor strpljivosti i podnošenja zala uzmite, braćo, proroke koji su govorili u ime Gospodnje.


Evanđelje: Mt 11, 2-11

U ono vrijeme: Kad Ivan u tamnici doču za djela Kristova, posla svoje učenike da ga upitaju: "Jesi li ti Onaj koji ima doći ili drugoga da čekamo?" Isus im odgovori: "Pođite i javite Ivanu što ste čuli i vidjeli: Slijepi progledaju, hromi hode, gubavi se čiste, gluhi čuju, mrtvi ustaju, siromasima se navješćuje Evanđelje. I blago onom tko se ne sablazni o mene."
Kad oni odoše, poče Isus govoriti mnoštvu o Ivanu: "Što ste izišli u pustinju gledati? Trsku koju vjetar ljulja? Ili što ste izišli vidjeti? Čovjeka u mekušasto odjevena? Eno, oni što se mekušasto nose po kraljevskim su dvorima. Ili što ste izišli? Vidjeti proroka? Da, kažem vam, i više nego proroka. On je onaj o kome je pisano: Evo, ja šaljem glasnika svoga pred licem tvojim da pripravi put pred tobom.
Zaista, kažem vam, između rođenih od žene ne usta veći od Ivana Krstitelja. A ipak, i najmanji u kraljevstvu nebeskom veći je od njega!"



Današnja nas čitanja upućuju na slikovit način i pozivaju na obraćenje, poručuju nam neka se uzraduje pustinja, nek kliče stepa, ljiljan nek procvjeta. To je navještaj radosti, koja ispunja srce čovjeka i ako pogledamo adventski vijenac vidjeti ćemo da je svijeća treće Nedjelje Došašća ružičaste boje, a ostale su ljubičaste boje. Ljubičasta boja je boja Došašća. Danas slavimo Materice, jer je ova Nedjelja posvećena majkama, kod nas je to običaj, ali i crkveni blagdan. Ujedno je to u cijeloj Katoličkoj Crkvi i Nedjelja Caritasa, gdje na osobit način možemo pomoći potrebne.Gospodin dolazi da nas spasi, ostaje vjeran dovijeka, oslobađa sužnje, potlačenima vraća pravicu, gladnima kruha daje. Učvršćuje koljena klecava, uspravlja prignute, slijepcima oči otvara, i nadasve ljubi pravedne. Isus nas pita što smo došli gledati, kakva su naša očekivanja, da li smo došli gledati trsku koju vjetar ljulja, čovjeka u mekušasto odjevena, ili što? Kaže o Ivanu da je više od proroka, da je to onaj o koje je pisano: Evo, ja šaljem glasnika svoga pred licem tvojim da pripravi put pred tobom. I nastavlja da od rođenih od žene ne usta veći od Ivana Krstitelja, a ipak i najmanji u kraljevstvu nebeskom veći je od njega. Nas ova rečenica na trenutak zbunjuje i ostavlja bez daha, ali ako malo zastanemo, shvatiti ćemo da Isus u svojim prispodobama na sličan način govori o kraljevstvu nebeskom, prisjetimo se samo prispodobe o izgubljenom sinu, o vinogradaru i najamnicima... a, želi nam pokazati da se rodio za sve nas, i želi spasiti svakog od nas. Isus ne gleda ljudskim očima, za njega su svi ljudi jednaki, nema većih ili manjih, pa tako ni Ivan Krstitelj nije veći od raskajanog grešnika. Malo neshvatljivo, ali očima vjere potpuno jasno, svi smo pozvani na svetost života, pa čak ako i na kraju svog životnog puta shvatimo, i poput desnog razbojnika zavapimo, Isus nas neće odbaciti. Zato, prije svega moramo shvatiti potrebu odbacivanja oholosti, tako da se ne hvastamo među sobom, koji je od nas veći, nego da u poniznosti služimo Bogu i ljudima. Prije 17 godina, nakon stvaranja neovisne hrvatske države, i sloma komunizma mnogi su odlučili promijeniti svoj život, počeli su ići u crkvu, primati sakramente, ispovijedati se... S jedne strane naišli su na odobravanje, a s druge pak strane na gnjev, i ujedno malodušnost onih koji su do tada bili pobožni, išli u crkvu, molili se, primali redovito Isusa u Euharistiji. Mnogi su se nad ovom pojavom obraćenja sablaznili, jer nisu shvatili da Isus slijepcu oči otvara, oslobađa od grešnosti, mislili su tko smo onda mi, jer su se preplašili da će ih novoobraćeni nadvisiti. Meni osobno obraćenje tolikog broja ljudi nije smetalo, ustvari bio sam radostan, premda je to onda bio jedan trend, neki su to nažalost učinili iz razloga karijerizma, da ih društvo ponovno prihvati, i da mogu i dalje uživati povlastice, ali to je već njihov problem. To su trske koje vjetar ljulja, budimo postojani, ne klonimo, neka nas takvo što ne sablažnjava. Znam samo da je Božja riječ upućena svakom čovjeku, a na svakom od nas je da smognemo snagu i odgovorimo na taj poziv. Zbog toga nije potrebno okrivljivati drugoga, nego pogledati sebe, i upitati se da li ljudi u mom životu primjećuju tu radost, da li sam ja otvorio oči svoje duše, znam li se Isuse radovati tvome dolasku. Pitanje je koliko smo robovi svojih vlastitih interesa, požude, ljudskih obzira, i da li možemo izaći iz tog ropstva, primjer u tome daje nam upravo sveti Ivan, on je utamničen, ali slobodan, njegovo je srce radosno, jer je odgovorio na Božji poziv, pripravljao je put Gospodinu, i nije se obazirao što je u završio u okovima. Slijedimo njegov primjer, pripravimo put gospodinu, neka se to osjeti u kontaktu s drugim ljudima, u kući, na ulici, na poslu... u svakoj prilici svakodnevnog života. Znam da to nije lako, ali učinimo sve što možemo, jer to je ono što Bog od nas očekuje u ovom Došašću.


PADAJ S NEBA

1. Padaj s neba, roso sveta, padaj s rajske visine!
Vapijahu starog svijeta duše čiste pravedne.

Otvori se, zemljo mila, da iz plodnog tvoga krila
u taj sretan, blažen čas svemu svijetu nikne spas.

2. Već se bliži vrijeme blago, već se bliži onaj čas
kad će izić Sunce drago, svanut svemu svijetu spas.

Svani, dane, i noć skrati, sini sunce, i povrati
Bogu čast na visini, svijetu mir na nizini.

3. Svjetlo Božje, daru lijepi siđi s Božjeg krila dol’,
Um prosvijetli, volju krijepi, liječi duše tešku bol.

Jači u nas vjeru svetu, koju Isus donije svijetu,
Svaki da to djeluje, što u srcu vjeruje.

4. Sve na svijetu, Bože blagi, dare ti prikazuje,
Primi i taj dar predragi koji puk tvoj žrtvuje:

Pod prilikom kruha, vina krv i tijelo tvoga Sina,
Neizmjerne cijene dar, stavlja tebi na oltar.

5. Složi glas svoj, dušo moja, sa nebeskim četama,
Pjevajte mu, usta moja, koji je nad zvijezdama!

Sve što bješe i sve što je, sve je puno slave tvoje,
Sve te diči i slavi, Oče vječne Ljubavi!




13 prosinca 2007

Sveta Lucija



Po kalendaru je spomendan sv. Lucije, kršćanske djevojke iz sicilijanskog grada Sirakuze, 13. prosinca. Lucija je zbog svoje kršćanske vjere podnijela mučeništvo 303. godine; mačem su joj odrubili glavu. Kroz svu kršćansku povijest štuje se među kršćanima kao mnogostruka zaštitnica. Uz njezin spomendan povezani su - i danas živi - običaji koji - usred zime - simboliziraju dolazak novog svjetla i života. Tako je danas posljednji dan, da na nekoliko tanjurića posijemo pšenicu koja će do Božića istjerati zelene vlati i ukrašavati bor i blagdanski stol u božićno vrijeme. Običaj je da se prati i zapisuje vrijeme kroz 12 dana od Lucije do Božića. Pučka predaja kaže da će sljedeće godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića. - Danas slave imendan sve Lucije, Luce, Lucijane, a možda i poneki Lucijan ili Lucije.

Uzeo sam ova dva članka s interneta, koji nam najbolje predstavljaju današnju sveticu, posebno me se dojmio ovaj dolje članak, koji prenosim u cjelosti:

Sv. Lucija, svjetionik u tami jednoga doba

Crkva se danas spominje djevice i mučenice sv. Lucije. O njezinom životu nije poznato skoro ništa. Ona je jedna od posljednjih žrtava velikog progonstva cara Dioklecijana. Jedan natpis iz Giovanni-katakomba u Sirakuzi na otoku Siciliji potvrđuje njezino postojanje, a spomendan joj se spominje već u godini 400. Kao o mnogim drugim svecima, tako su i o njoj kasnije nastale različite legende.
Lucija je ugledala svjetlo dana oko 286 god. u Sirakusi na otoku Siciliji. Već kao dijete zavjetovala je Bogu čistoću o čemu kasnije nije nikome ništa rekla. Kada je već bila stasala za udaju majka Eutihija ju je željela udati za nekoga poganskog mladića iz uglede obitelji što Lucija nikako nije željela. U toj teškoj siutuaciji utekla se molitvom nebeskom Ocu. I Bog je uslišao njezine vapaje. U to se doba njezina majka se teško razboljela pa ju je kćerka Lucija nagovorila da pođe na hodočašće u Kataniju na grob svete Agate (spomendan 5. veljače). Poslije molitve na svetičinom grobu u Kataniji teški bolovi su nestali. Poslije toga čudesnog ozdravljenja kćerki dozvolila je da se može povući u samoću i živjeti djevičanski s čime se neće složiti njezin mladić. Povrijeđen u svome ponosu optužio je Luciju kod okrutnog progonitelja kršćana cara Dioklecijana da je kršćanka. Djevica je potom bila odvedena u zatvor i bila izložena teškim mučenjima. Kako je ostala odlučna i postojana u svojim krćanskim načelima uslijedila je još teža kazna: njezini su mučitelji odlučili odvesti je u kući bludnica i tu je prisiliti na nečasni posao.
Svezali su je i na volujskim kolima povezili kroz grad kako bi bila što više izložena preziru žitelja. I kako legenda veli, ni volovi ni «nekoliko tisuća vojnika» nisu mogli pokrenuti kola. Na to je gradski upravitelj, obuzet bijesom, na njezino izmučeno tijelo izlio kipuće ulje. Lucija je ostala nepopvijeđena na što je razjareni krvnik naredio svojim vojnicima da je usmrte mačem. Po svoj prilici bilo je to god. 304.
Njezino ime znači «svijetla». Lucija je bila i ostala svjetionik u tami jednoga doba koje je bilo prožeto nemoralnim iživljavanjima i mržnjom na sve što je kršćansko. U molitvi, razmatranju i nutarnjoj povezanosti s Bogom crpila je snagu za svoje vjerničko i kršćansko življenje. Primjer nam je dala da i mi tako činimo.

Marko Cvitkušić, svećenik

09 prosinca 2007

Druga Nedjelja Došašća

Druga Nedjelja Došašća - godina A




1. čitanje: Iz 11, 1-10
U one dane: Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbit' iz njegova korijena. Na njemu će duh Gospodnji počivat', duh mudrosti i umnosti, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjeg. Prodahnut će ga strah Gospodnji: neće suditi po viđenju, presuđivati po čuvenju, već po pravdi će sudit' ubogima i sud prav izricat' bijednima na zemlji. Šibom riječi svoje ošinut će silnika, a dahom iz usta ubit' bezbožnika. On će pravdom opasati bedra, a vjernošću bokove. Vuk će prebivati s jagnjetom, ris ležati s kozlićem, tele i lavić zajedno će pasti, a djetešce njih će vodit'. Krava i medvjedica zajedno će pasti, a mladunčad njihova skupa će ležati, lav će jesti slamu k'o govedo. Nad rupom gujinom igrat će se dojenče, sisanče će ruku zavlačiti u leglo zmijinje. Zlo se više neće činiti, neće se pustošiti na svoj svetoj gori mojoj: zemlja će se ispuniti spoznajom Gospodnje kao što se vodom pune mora. U dan onaj: Jišajev izdanak, dignut kao stijeg narodima, puci će željno tražiti. I prebivalište njegovo bit će slavno.


Pripjevni psalam: 72 (71), 1-2. 7-8. 12-13. 17

U danima njegovim cvjetat će pravda
i mir njegov dovijeka.

Bože, sud svoj daj kralju
i svoju pravdu sinu kraljevu.
Nek' puku tvojem sudi pravedno,
siromasima po pravici!

U danima njegovim cvjetat će pravda
i mir njegov dovijeka.

U danima njegovim cvjetat će pravda
i mir velik - sve dok bude mjeseca.
I vladat će od mora do mora
i od Rijeke do granica svijeta.

U danima njegovim cvjetat će pravda
i mir njegov dovijeka.

On će spasiti siromaha koji uzdiše,
nevoljnika koji pomoćnika nema;
smilovat će se ubogu i siromahu
i spasit će život nevoljniku.

U danima njegovim cvjetat će pravda
i mir njegov dovijeka.

Bilo ime njegovo blagoslovljeno dovijeka!
Dok je sunca, živjelo mu ime!
Njim se blagoslivljala sva plemena zemlje,
svi narodi nazivali ga blaženim!

U danima njegovim cvjetat će pravda
i mir njegov dovijeka.


2. čitanje: Rim 15, 4-9

Braćo! Uistinu, što je nekoć napisano, nama je za pouku napisano da po postojanosti i utjesi Pisama imamo nadu. A Bog postojanosti i utjehe dao vam da međusobno budete složni po Kristu Isusu te jednodušno, iz jednoga grla, slavite Boga i Oca Gospodina našega Isusa Krista. Prigrljujte jedni druge kao što je Krist prigrlio vas na slavu Božju. Krist je, velim, postao poslužitelj obrezanika za istinu Božju da ispuni obećanja dana ocima, a pogani da za milosrđe proslave Boga, kao što je pisano: Zato ću te slaviti među pucima i psalam pjevati tvome imenu.


Evanđelje: Mt 3, 1-12

U one dane pojavi se Ivan Krstitelj propovijedajući u Judejskoj pustinji: "Obratite se jer približilo se kraljevstvo nebesko!" Ovo je uistinu onaj o kom proreče Izaija prorok: Glas viče u pustinji: Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze!
Ivan je imao odjeću od devine dlake i kožnat pojas oko bokova; hranom mu bijahu skakavci i divlji med. Grnuo k njemu Jeruzalem, sva Judeja i sva okolica jordanska. Primali su od njega krštenje u rijeci Jordanu ispovijedajući svoje grijehe.
Kad ugleda mnoge farizeje i saduceje gdje mu dolaze na krštenje, reče im: "Leglo gujinje! Tko li vas je samo upozorio da bježite od skore srdžbe? Donosite dakle plod dostojan obraćenja. I ne usudite se govoriti u sebi: 'Imamo oca Abrahama!' Jer, kažem vam, Bog iz ovoga kamenja može podići djecu Abrahamovu. Već je sjekira položena na korijen stablima. Svako dakle stablo koje ne donosi dobroga roda, siječe se i u oganj baca."
"Ja vas, istina, krstim vodom na obraćenje, ali onaj koji za mnom dolazi jači je od mene. Ja nisam dostojan obuće mu nositi. On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. U ruci mu vijača, pročistit će svoje gumno i skupiti žito u svoju žitnicu, a pljevu spaliti ognjem neugasivim."


Današnje Evanđelje nam predstavlja Ivana Krstitelja, čovjeka koji je Gospodinu bio predan, sav njegov život bio je ispunjen služenju Gospodinu. Već u majčinoj utrobi, a znamo da je Ivan sin Marijine rodice Elizabete, pri susretu dviju rođakinja, kad je Marija došla pomoći svojoj rodici Elizabeti, koja je zatrudnjela u poodmakloj dobi, Elizabeti je od radosti zaigralo čedo u utrobi. Zaigrao je Ivan od radosti, već je tada svoj život predao Gospodinu, i ozbiljno je kasnije shvatio ulogu onoga koji će Gospodinu poravniti putove i pripraviti staze, te svijetu predstaviti Spasitelja. Zbog toga je želio ljude pripraviti za Isusov dolazak, on je glas koji viče u pustinji. U svjetlu vjere, Ivan je glas koji viče u pustinji ljudskog srca, u kojem nema života, koje je skroz besplodno za duhovni život. To je ono što je Ivan žarko želio, pripraviti ljudsko srce, ukazati na tu pustinju koja u njemu vlada, pobuditi vjeru, tako da sve ozeleni i oživi u ljubavi za Krista. Mnoge je odvratio od njihovog grešnog života, uspostavio oazu u koju će se nastaniti Gospodin, a ta oaza je naša duša. Ivanov govor je bio srčan, znao je koriti, što je posebno smetalo farizejima, osjećali su se prozvanima. Koliko puta u propovjedima svećenika neki osjete da su prozvani, i onda reagiraju napadom na Crkvu, svećenike... traže optužbe na račun Crkve! U tim optužbama često se može čuti tko je ovaj, odakle mu pravo... Ivan na slično pitanje odgovara, da on nije Krist, obećani Mesija, skromno priznaje da nije dostojan odvezati Mu remenje na obući, za sebe kaže da krsti vodom, a da iza njega dolazi Onaj koji će krstiti ognjem i Duhom Svetim. Pa, ipak, mnogi još nisu upoznali Krista, premda su neki i kršteni, robovi su grešnih navika, nisu još shvatili koliko ih Krist ljubi. Nisu u svojoj nutrini probudili istinsku vjeru, i onda im naravno smeta kada se u propovijedi spomene njihova grešnost. Takvi zaboravljaju da Krist i danas treba preteče, one koji će glasno govoriti, životom svjedočiti, koji će sasvim svoj život predati Gospodinu. Ivan je na kraju podnio mučeničku smrt, dao je svoj život za Gospodina, po njegovu primjeru toliko je svećenika dragovoljno otišlo u smrt, ne želeći se kao ni Ivan odreći Gospodina, i prihvatiti beneficije koje su im se nudile. Primjer takvog preteče u Hrvata je i naš blagopokojni kardinal, blaženi Alojzije Stepinac. Radije je umro za Krista, sustavno trovan, od strane komunističke vlasti, nego prihvatio blagodati koje su mu nuđene. I mi trebamo slijediti taj primjer, životom naviještati dolazak Gospodnji, trebamo sačuvati vjernost Kristu i Svetoj Crkvi Katoličkoj, ne prijanjati uz današnje novonastale sekte i denominacije, koje nam nude „udobnost duhovnog života i opuštanje“. Treba uzeti svoj križ i poći za Kristom. Prilika za to nam je dana baš u ovom svetom vremenu Došašća, danas kad palimo drugu svijeću na adventskom vijencu, upalimo svijeću ljubavi prema Kristu, koja će svijetliti u tami ovog svijeta. Neka nas to svjetlo neprestano obasjava. Kriste neka ljudi oko nas osjete da si tako blizu.

VISOM LETEĆ PTICE MALE

Visom leteć ptice male, našem domu zapjevale:
Srca gore, evo zore!

Kore one lijene ljude, dozivlju ih, od sna bude:
Srca gore, evo zore!

Grijehe svoje oplačimo, dušu lijepo očistimo:
Srca gore, evo zore!